Za srpski narod ne postoji smrt, jer je on postojan i utemeljen prije svega u svojoj vjeri pravoslavnoj, već kao što to reče veliki Miloš Crnjanski - za nas postoje samo seobe, saopštio je danas predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić.
Iz NSD je saopšteno da je Mandić dao izjavu povodom godišnjice "Oluje".
"Ne postoji srpska duša koju 4. avgusta ne probudi oluja bolnih sjećanja na nepregledne kolone svojih sunarodnika, koji napuštaju svoja vjekovna ognjišta u nadi da će sačuvati ono što im je u tom momentu jedino i preostalo, vlastite živote. Nema Srbina na zemaljskoj kugli koji u toj koloni nije imao nekog svog, nekog bližnjeg. Zapravo, nema Srbina koji tog, ali i svakog narednog 4. avgusta nije u toj koloni, tiho i molitveno. Bilo je seoba i ranije, za vrijeme velikih imperija i tamnica naroda, ali niko nije mogao da vjeruje da će se pred sami početak 21. vijeka, na starom kontinentu desiti progon i egzodus jednog naroda, sa prostora koji je svojom hrabrošću i životima zavrijedio i načinio svojom postojbinom još u 14. vijeku", istakao je Mandić.
On je dodao da su "mnogi kroz istoriju pokušali da ugase naš srpski narod i unište svako sjećanje na njega - manastire, crkve, gradove i sela, ali uprkos svemu, mi smo i dalje tu".
"Pamtimo. Za srpski narod ne postoji smrt, jer je on postojan i utemeljen prije svega u svojoj vjeri pravoslavnoj, već kao što to reče veliki Miloš Crnjanski - za nas postoje samo seobe. Danas sa tugom, ali i hrabrošću i ponosom u svojim srcima šaljemo poruku da postojimo, da znamo ko smo, da znamo odakle potičemo, da znamo šta su nam korijeni i povrh svega – da čuvamo sjećanje na sve one koji su svoje živote dali i izgubili kako bi naš narod danas vaskrsao", poručio je Mandić.
Četvrtog avgusta 1995. godine počela je hrvatska vojno-policijska operacija "Oluja" čija se godišnjica u Srbiji obilježava kao Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe, a u Hrvatskoj kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.
Hrvatska vojno-policijska akcija "Oluja" počela je napadom hrvatskih snaga na tadašnju Republiku Srpsku Krajinu.
U toj akciji protjerano je između 200.000 i 250.000 Srba, a ubijeno je ili nestalo više od 2.000 ljudi.
Među žrtvama te akcije hrvatske vojske i policije su 553 žene, a 80 odsto njih je bilo starije od 60 godina.
U srpskoj javnosti o toj akciji se govori kao o najvećem etničkom čišćenju na teritoriji Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
U Hrvatskoj se kao državni praznik slavi 5. avgust, dan kada je akcija "Oluja" završena ulaskom hrvatske vojske u gotovo napušten Knin i isticanjem hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi.
Time su pod hrvatsku upravu vraćeni posljednji djelovi teritorije koje su držali pripadnici srpskih vojnih jedinica.
Udruženja izbjeglih iz Republike Srpske Krajine najavila su da će za žrtve akcije "Oluja" u nedjelju biti održan pomen u Crkvi svetog Marka u Beogradu.
Bonus video:
