Poslanik Albanskog foruma (AF) Nikola Camaj kazao je da su manjine bezrezervno podržavale bivšu vlast zbog evropske agende.
"Sve što je postignuto na tom putu su zaslužne i manjine - i osamostaljenje, i članstvo u NATO. Crna Gora je imala najviše sreće od svih zemalja bivše Jugoslavije što ima lojalne manjine. Međutim, manjine nisu mogle uticati na ono što je zaustavilo evropski put, a to su korupcija i organizovani kriminal. Upravo zbog obećane borbe protiv organizovane korupcije i kriminala, ali i to što su sporazumom predviđeni konkretni koraci da se nastavi u realizaciji evro-agende da je uticalo da manjine budu dio ove vladajuće većine", istakao je.
On je ponovio jučerašnje riječi hrvatskog europarlamentarca Tomislava Sokola da Crna Gora ne smije postati Bjelorusija, ali da je za to potrebna podrška EU.
NE PROPUSTITE
"U ovom trenutku imamo podršku od preko 80 odsto i ne smijemo euroskepticima da je razvodne. A euroskeptika ima i u unutar Evrope, ali ima i onih koji su izašli, pa im je krivo", istakao je Camaj.
Poslanik Socijaldemorkata (SD) Boris Mugoša kazao je da se moramo fokusirati na jačanje konkurencije, ali i na jačanje javne uprave.
On je dodao da se nada da će, barem u ekonomiji, biti manje populizma.
Poslanica Demokratske Crne Gore Anđela Vojinović ocijenila je da biti ministar ekologije nije lak zadatak, jer je neophodno podizanje svijesti građana, ali i političke elite koja "koš uvijek ne posvećuje dovoljno pažnje zaštiti životne sredine".
"Izvještaj za 2023. godinu je kazao da je progres u poglavlju 27 u pauzi, a ove godine imamo napredak", saopštila je, odgovarajući na nvode poslanice GP URA.
Kopredsjedavajućim poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović je kazao da je kao predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje bio u Briselu, kao i da je zakon o upravljanju otpadom bio tada prvi put predstavljen.
"Jedan duži period Elektroprivreda se nije suočila sa problemom Rudnika uglja Pljevlja. Mada, taj naš rudnik jeste problem, ali nemojte da je on problem za čitavu Evropu, ali se nakon pandemije koronavirusa i agresije Rusije na Ukrajinu se u Njemačkoj otvorilo sto termoelektrana. Takođe, Norveška je otvorila još naftnih polja", saopštio je kopredsjedavajući.
Drugi kopredsjedavajući Tomas Vajc je osporio ove navode.
Poslanica Građanskog pokreta (GP) URA Ana Novaković Đurović je ocijenila je da je jako dobro što se u izvještaju Evropske komisije (EK) nalazi osvrt na program "Evropa sad 2" u kom se navodi da "te mjere predstavljaju rizik po stabilnost javnih finansija".
"Do povećanja nije došlo uz pomoć strukturnih mjera, već administrativnih koje su napravile deficit u penzijskom fondu koji će se pokušati nadomjestiti povećanjem PDV-a i akciza", saopštila je.
Ona se osvrnula i na zelenu agendu, za koju je rekla da je ova vlada jedino uvela Zakon o upravljanju otpadom, koji je pripremila prethodna.
"Naše oslanjanje na TE Pljevlja i ugalj je problem i ono što je dominantna obaveza države je da završi klimatski plan i postavi targete prelaska na čistu energiju. Taj prelazak je kompleksan proces i zahtijeva strateški pristup. Od ove Vlade nismo dobili viziju", saopštila je.
Poslanik Evropskog parlamenta (EP) Araš Seidi, kazao je da prosperitet mora biti u službi svih.
"Ja nisam rođen u jednoj od zemalja osnivača Evropske unije (EU), ali sam državljanin jedne od njih. Smatram da je jako važno voditi računa o dvije stvari - kvalitet javne službe, ali i o socijalnim pravima. Vrlo često se velika pažnja posvećuje velikim kompanijama i njihovim potrebama, ali imajte na umu da je proces pristupanja zasnovan na volji svih građana", istakao je Seidi.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Seid Hadžić kazao je da evropski put za građane nema alternativu.
"Baš danas se osjećam posebno ponosan na činjenicu da smo 1. novembra 2024. građanima ispunili ono što smo obećali da će biti ostvareno u prvoj godini Vlade, a to je povećanje plate. Ja vjerujem da nije slučajno, a i odlična je simbolika, da upravo na ovaj dan, ovu veliku stvar, dijelimo sa vama, evropskim parlamentarcima. Ključne mjere podrazumijevaju povećanje minimalne zarade na 600 eura za zaposlene do petog stepena obrazovanja, odnosno 800 eura za zaposlene sa šestim i višim stepenima", saopštio je Hadžić.
NE PROPUSTITE
Kako je dodao, program "Evropa sad 2" ima pozitivno dejstvo prema građanima, ali i na prikupljanje poreza i stabilnost javnih finansija.
U Skupštini Crne Gore juče je održan 22. sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP).
Bonus video:
