Proces demokratizacije u Crnoj Gori ima uspone i padove, ali ide u pravom smjeru, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.
Sa druge strane, smatra da su pojedine zakonske norme loše i da se njima pokušava uticati na određene nezavisne institucije.
On je danas, na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, organizovao četvrti po redu "Razgovor sa Predsjednikom". Tema razgovora su evropska perspektiva države u kontekstu nedavno objavljene Analize kabineta Predsjednika Crne Gore i godišnjeg Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori.
Milatović je rekao kako želi da otvorena diskusija predsjednika države sa studentima postane redovna praksa.
"Kada sagledamo izazove koji su globalni, moramo shvatiti da su naši spoljnopolitički prioriteti dobro postavljeni. Imamo četiri prioriteta. Prvi je članstvo u NATO-u, on je ostvaren. Mnogi su ga percipirali kao preduslov ovog drugog, ulaska u Evropsku uniju. Kad sam postao predsjednik, izašao sam sa ambicioznim planom - da Crna Gora postane dio EU do 2028".
Ponovio je stav da je to ambiciozan, ali i realan plan.
"Raduje me razgovor sa predstavnicima evropskih institucija. Stvari zavise poprilično od nas. Podsjetio bih da se radi o jednoj prilici koju ne smijemo da ispustimo. Treći cilj je regionalna saradnja. Taj cilj je posebno važan u kontekstu Zapadnog Balkana - u kontekstu prošlosti, ali i zajedničke budućnosti. Na kraju, četvrti prioritet se tiče Crne Gore kao sastavnog dijela različitih multilateralnih platformi. Crna Gora je kroz bivšu Jugoslaviju jedna od zemalja osnivača Ujedinjenih nacija. To smo potvrdili time što smo nakon obnove nezavisnosti pristupili UN".
Milatović je najavio da će predvoditi delegaciju Crne Gore na samitu EU o klimi, rekavši da je te tema izazov sa kojim se svaka zemlja suočava "na ovaj ili onaj način".
"Dinamika realizacije vanjskopolitičkih prioriteta zavisi i od neke unutrašnje dinamike u Crnoj Gori, od načina kako se teme postavljaju", rekao je.
Milatović je kazao da je Crna Gora i te kako ponosna na hiljadugodišnju državnost, ali ukazuje i da je do demokratske promjene vlasti u Crnoj Gori došlo tek 2020. godine.
"Proces demokratizacije ima uspone i padove, ali mislim da ide u pravom smjeru. U kontekstu pozitivnog smjera, koji nesumnjivo postoji, vidjeli smo da postoje trendovi i od strane Vlade, i od strane vladajuće većine na koje ukazujemo da su loši. Prije svega, vidimo zakone koji se ne usvajaju na javnim raspravama. Meni se čini da je, od nekih stotinak zakona, najveći broj njih bio po hitnoj proceduri".
Milatović kaže da se "kroz loše zakonske norme pokušava uticati na određene nezavisne institucije".
"Jedan od loših zakona je, na primjer, Zakon o Radio-televiziji Crne Gore, gdje se omogućilo osobi koja nema kvalifikacije da dođe na čelo javnog servisa. Takođe, zakon po kom se ne biraju direktori škole na školskim odborima, već direktno od strane Ministarstva prosvjete. Zatim, Zakon o energetici, Zakon o unutrašnjim poslovima... I dalje imamo samo zakon o predsjedniku, ali ne i o Skupštini i Vladi, iako je Zakon o Vladi bio draftovan i poslat na izjašnjenje Venecijanskoj komisiji. Po tom nacrtu, trebalo je da svaka Vlada ima 15 ministara. Jasno je zašto je stavljen ad acta. Takođe, trend koji smo naveli su nelegalna postavljenja. Sjećamo se postavljenja direktora Uprave policije i predstavnice Crne Gore pri NATO-u", kazao je Milatović, podsjećajući na navode iz analize kabineta predsjednika.
Pokušati popraviti odnose s Hrvatskom
Smatra i da je pogoršavanje odnosa sa Hrvatskom nešto što se ne može promijeniti. "Od tri najbitnije osobe vladajuće većine, dvije ne mogu ući u Hrvatsku. Možda i treća."
Govoreći političkim jezikom, kako je rekao, prethodna vlast je imala dobre i loše stvari.
"O lošim stvarima smo govorili, a ticale su se lošeg ekonomskog prosperiteta i povezanosti sa kriminalom i korupcijom. Mislim da sam sve ove teme elaborirao, ali su dobra stvar dobri odnosi sa Hrvatskom. Na nama je da taj odnos pokušamo da popravimo."
Izbori u Šavniku, podsjeća, i dalje nisu završeni i oko te teme "ne postoji dovoljna pažnja donosilaca odluka kako to treba privesti kraju".
Milatović smatra i da izostaje institucionalna podrška za rješenje ekoloških katastrofa.
"Imamo primjer loše reakcije u opštini Šavnik nakon poplava. Negdje očekivana podrška od centralnog nivoa vlasti je izostala. Isto je i sa odgovorom na kju groznicu. Dali smo i primjer otrovnih metala u Luci Bar. Nisam čuo argumentovan odgovor i čini mi se da nedostaje argumentovana diskusija svih nas na pitanja koja nas se svih tiču."
"Procese nije otključala Vlada, već URA, SD i manjinske partije"
Odgovarajući na pitanje studenta šta treba uraditi da ubrza ulazak u EU, Milatović je kazao da taj put zahtijeva punu posvećenost svih aktera u Crnoj Gori, ali i da Vlada i vladajuća većina pokažu institucionalnu spremmost.
Milatović je rekao da, kad je u pitanju pristupanje EU, definitivno da Crna Gora i ostale zemlje kandidati, njih deset, imaju novu priliku.
"Definitivno da neki novi vjetrovi duvaju i u Briselu, i u ostalim glavnim gradovima zemalja članica. Od strane Brisela je napravljena još jedna prilika. Na Balkanu su ranije uspijevali da propuste tu priliku, a nadam se da neće ovog puta".
Ono što je "otključalo" tu priliku, kad je u pitanju Crna Gora, su imenovanja u pravosuđu, a koja su izostajala u prethodnih četiri, pet godina, kaže Milatović.
"U periodu prije 30. avgusta (2020) smo imali opoziciju koja nije htjela da nađe kompromis sa tadašnjom vlašću, a nakon promjena, nova opozicija nije htjela da nađe kompromis sa novom vlašću. Ono što je suštinski otključalo procese je to što je jedan dio opozicije bio konstruktivan. Znači, proces nije otključala Vlada, već Građanski pokret URA, Socijaldemokrate i manjinske partije. Neko je to uradio zbog svojih interesa, neko iz želje da se otključa evropski put, ali je to činjenica".
Kaže da bi učlanjenje Crne Gore do 2028. dalo stimulus ostalim zemljama Zapadnog Balkana, koje imaju komplikovanije probleme i da zato misli da bi pristupanje Crne Gore EU bilo značajno i za sve kandidate iz Istočne Evrope.
Crna Gora posvećena NATO ciljevima, ko god bio predsjednik SAD
Na pitanje o izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, te prijetnjama jednog od kandidata, Donalda Trampa, da će ta država izaći iz NATO-a, kao i ko će biti bolji predsjednik sa aspekta Evrope i Crne Gore, Milatović je odgovorio da su SAD saveznik, a da naša država ostaje strateški posvećena ciljevima koji su definisani NATO savezništvom, ko god bio predsjednik.
"Mislim da postoji značajan prostor za produbljivanje saradnje. Skoro smo postavili ambasadora Crne Gore u Vašingtonu. Slično pitanje sam postavljao i evropskim kolegama. Za vrijeme dok je Tramp bio na čelu SAD, izdvajanja članica NATO-a su se povećavala. Znate da mnoge stvari ne zavise od predsjednika, već i od kongresa i Senata. Kao predsjednik sam intenzivirao i dijalog sa članovima Kongresa, ali i senatorima", kazao je.
Milatović, koji u srijedu putuje u zvaničnu posjetu Mađarskoj, podsjetio je da je premijer te države Viktor Orban "podržao jednu stranu".
"Preksjutra je u Mađarskoj samit Evropske političke zajednice. Biće zanimljiv razgovor sa ostalim evropskim liderima o rezultatima izbora", rekao je.
"Niko u bivšoj Jugoslaviji ne osporava genocid u Jasenovcu"
Milatović je kazao da niko u bivšoj Jugoslaviji ne osporava genocid u Jasenovcu, te da politički vrh Hrvatske prisustvuje komemoraciji.
"Nakon toga (izglasavanja rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu), prvi čovjek Evrope je otkazao posjetu, mi smo trebali tada da javno izađemo sa idejom da do kraja ove godine imamo samit lidera EU i Zapadnog Balkana. Sličan samit se desio u Tirani prošle godine, trebalo je ove u Crnoj Gori, ali to nije moguće u ovom trenutku. Ja se istinski trudim, ali nemam ni ja magični štapić da ispravljam stvari koje neko drugi čini", kazao je.
Na pitanje studenta da li smatra da je donošenje rezolucije o Jasenovcu previše politizovano, s obzirom da je rezolucija o Srebrenici pozitivno posmatrana od EU i kao korak naprijed ka članstvu, Milatović je odgovorio da svaka država, da bi ušla u EU, treba da se složi sa tim, uključujući i Hrvatsku.
"Treba učiniti mnogo na tome da odnose sa Hrvatskom poboljšamo".
Trenutno se ne razmatra uvođenje obaveznog vojnog roka
Na pitanje o ponovnom uspostavljanju obaveznog vojnog roka, Milatović je odgovorio da su mnoge evropske zemlje uvele tu praksu na različite načine, a da je Generalštab Vojske Crne Gore napravio analizu dobrih i loših strana, ali da se, zasad, ne razmatra uvođenje obaveznog vojnog roka.
Crnoj Gori potreban "treći put"
Milatović je, na pitanje da li je politizovao funkciju predsjednika ulaskom u kampanju za lokalne izbore u Podgorici, kazao da je i na predsjedničke izbore izašao kao kandidat partije, a ne kao nezavisan kandidat.
"Nisam napustio Pokret Evropa sad nakon predsjedničkih izbora. Bili smo najjača partija na parlamentarnim izborima".
Kako je dodao, kad predsjednik kaže nešto što svima odgovara, onda je predsjednik svih građana, a kad ne uradi nešto što ne odgovara svima, onda nije.
"Kao Jakov Milatović sam podržao Luku Rakčevića i tu jednu građansku listu koja treba da bude tzv. treći put. Moje političko ubjeđenje je jednako kao kad sam prvi put ušao u politiku i postao ministar. Crnoj Gori je potreban treći put - otklon od loših praksi prošle vlasti, ali i ove", rekao je.
Bonus video:
