Nacrtom Zakona o planiranju i izgradnji nastavlja se dugo lutanje u oblasti planiranja prostora i izgradnje objekata. Neposredni rezultat je trajna devastacija prostora, osobito na primorju i enormni broj nelegalnih objekata, saopštila je ispred Građanskog pokreta URA, Božena Jelušić.
Ona je istakla da novi zakonodavni iskorak prijedloga Zakona o planiranju i izgradnji treba sada da ubijedi građane da zapravo imaju posla sa zatečenim stanjem za koje aktuelna vlast uopšte nije odgovorna a da se u to ime oduzimaju neka od temeljnih prava i obaveza opština, a prostor Crne Gore pretvara u džinovski džep iz kojeg će uzimati i prodavati isključivo centralni i najviši dio vlasti.
Ona je za dokument za koji je planirano da ga usvoji krnji Parlament rekla da se značajno razlikuje od Nacrta Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, koji je uz veliki broj broj ozbiljnih primjedbi prošao javnu raspravu 2015. godine. Dodala je, da je na taj način ovaj sadašnji Predlog nije prošao javnu raspravu, što proceduralno predstavlja prepreku za njegovo eventualno usvajanje a i da se direktno kosi sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, ali i Ustavu Crne Gore.
Jelušić je na današnjoj pres konferenciji saopštila i da je predviđeno da se ponuđenim prijedlogom Zakona o planiranju i izgradnji nadležnosti u oblasti planiranja koncentrišu i centralizuju, uz grubu podjelu na južni, centralni i sjeverni region. Na taj način se ne mogu prepoznati specifičnosti pojedinih opština, njihov ambijentalni i graditeljski karakter i potrebe razvoja, dodala je.
Ona je javnost podsjetila na primjedbe prošlom Nacrtu koje su se ticale uvođenja nekoliko posebnih zakona u tekst novog zakona, što ga je činilo komplikovanim i dovodilo do kršenja ljudskih prava u domenu raspolaganja i slobodnog uživanja imovine, i istakla da je ta praksa nastavljena i u ovom prijedlogu Zakona.
Novim prijedlogom Zakona predviđa se ukidanje građevinske i upotrebne dozvole, te tehnički prijem objekta pa je time svojevrsna lična karta svakog objekta na taj način ukinuta, smatra Jelušić.
Ona je kao poseban problem navela propisivanje drugačijih uslova vezanih za firme koje se bave planiranjem prostora. Izvjesno je da se mala i srednja preduzeće - projektni biroi marginalizuju, a otvara put za monopol najvećeg, u vidu Privrednog društva koje je u Crnoj Gori veoma lako locirati. Privremenost kao jedna od najvećih boljki našeg turističkog proizvoda ovim Predlogom dobija na značaju, umjesto suprotno.
Naime, sada je predviđeno da Ministarstvo donosi Program za postavljanje privremenih objekata za period od pet godina, a jedna od neophodne tri stavke je saglasnost glavnog državnog arhitekte u pogledu vizuelnog izgleda, što opet otvara prostor za razne oblike zloupotrebe, kojih je i do sada bilo odveć često, naglasila je Jelušić.
Prijedlog Zakona je po mnogo čemu radikalno inovativan i možda bi mogao biti implementiran u nekoj zemlji sa snažnim institucijama i sistemom odgovornosti, a posebno sa manje izraženom korupcijom i partijskim umjesto profesionalno stručnim odlučivanjem. U ponečem ovaj Predlog podsjeća na projekat ekološke države u kojoj se sada smeće nalazi na svakom koraku, svakako značajno više nego prije njenog proglašenja. Upravo zbog tih i takvih rješenja, koja u crnogorskim uslovima mogu postati sopstvena suprotnost, obavezna je i potrebna javna rasprava i stručna evaluacija koja će izmjeriti i procijeniti moguće efekte i posljedice, saopštila je Jelušić.
Ona je zaključila i da je najmanje što je u ovom trenutku moguće, a što Građanski pokret URA zahtijeva - stavljanje ovog Prijedloga na javnu raspravu, kako bi stručnjaci i građani mogli dati svoje komentare i primjedbe.
Bonus video:
