Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg ukazao je u intervjuu agenciji Beta na nužnost da se na Zapadnom Balkanu smanji sadašnja zategnutost kako bi se izbjegli incidenti i sukobi, i naglasio da NATO "ostvaruje svoj dio u izgradnji bezbjednosti s regionalnim partnerima".
On je naveo da očekuje da Crna Gora ove godine bude primljena u NATO savez, te da svojim tokom članice ratifikuju pristup.
Ratifikacija protokola o ulasku Crne Gore u članstvo NATO-a izgleda da je bila zapela u Senatu SAD. Postoje li ozbiljniji razlozi da se misli da Crna Gora može biti zakočena na putu ka ulasku u redove NATO-a?
Spoljnopolitički odbor Senata SAD se već izjasnio za članstvo (Crne Gore) u NATO-u. Ja to pozdravljam. Taj predlog ima snažnu podršku dvije stranke. Ministri inostranih poslova su potpisali protokol o članstvu Crne Gore u maju 2016. godine. Saveznici sada ratifikuju taj protokol u skladu s njihovim nacionalnim postupcima. Dvadeset tri saveznika su dosad ratifikovali protokol, a u ostalim zemljama je to u toku. Mi očekujemo da ove godine pozdravimo Crnu Goru kao 29. NATO članicu.
Gospodine generalni sekretaru, kako ocjenjujete bezbjednosne prilike i stabilnost na Zapadnom Balkanu, posebno u svjetlu Vaše nedavne posjete Bosni i Kosovu? Strahovi i bojazni su vidljivi u javnosti i mnogim političkim krugovima na Zapadnom Balkanu i zbog toga što se u analizama nekih bivših visokih zapadnih zvaničnika upozorava na mogućnost oružanih sukoba, "zveckanje oružjem" kad je u pitanju nedavni sukob Priština-Beograd, dok Srbija i Hrvatska kupuju novo naoružanje, a hrvatska vlada najavljuje i ponovno uvođenje vojne obaveze?
NATO je posvećen bezbjednosti Zapadnog Balkana i mi ostvarujemo svoj udio u izgradnji regionalne bezbjednosti s našim regionalnim partnerima. Neke zemlje regiona su već ušle u naš Savez, a još neke tome teže. Očekujemo da krajem ove godine Crna Gora postane 29. članica našeg Saveza. NATO ima regionalne kancelarije u Sarajevu, Beogradu i Skoplju, čiji je cilj pospješenje političkog dijaloga i praktične saradnje. Mi u potpunosti podržavamo dijalog Beograd-Priština kao fórum za diskusiju, saradnju i rješavanje pitanje. Pozdravljam nedavne runde tih susreta. Budućnost regiona je u evro-atlantskoj porodici. To je bila i moja ključna poruka prilikom moje nedavne posjete Zapadnom Balkanu.
Vi ste prošle nedjelje u Prištini izjavili da "NATO u potpunosti podržava dijalog, pod okriljem Evropske unije, o normalizaciji odnosa Prištine i Beograda", ali ste upozorili da "i dalje postoje izazovi i podvukli nužnost stalne predanosti svih strana da budu uzdržane i smanje zategnutost". Koji su to ključni izazovi?
Mislim da je ono što nam je sada potrebno jeste da više ne bude poruka, već više dijaloga. Nužno je da smanjimo zategnutosti i izbjegnemo incidente i podržimo sve napore da se ide napred ka normalizaciji odnosa Prištine i Beograda. NATO to snažno podržava i pozivamo sve strane da budu uzdržane i učestvuju u tome na konstruktivan način.
Vi ste se prošle nedjelje sastali s prestavnicima Srba na Kosovu i oni su Vam prenijeli da su veoma zabrinuti za svoju bezbjednost, naročito u enklavama u južnim područjima Kosova. Vi ste s njima razgovarali zajedno s nekim visokim NATO zvaničnicima i vojnim zapovjednicima. Koja je bila Vaša poruka njima? Kako NATO jamči da se neće ponoviti nasilje i napadi na Srbe kakvi su se dogodili u martu 2004?
Ja sam naglasio da NATO stoji iza stabilnosti i bezbjednosti na Balkanu. Dijalog Beograd-Priština je put napred ka trajnom rješenju za otvorena pitanja, uz uzajamno uvažavanje i razumijevanje svih zajednica. Nedavni susreti na visokom nivou u dijalogu Beograd-Priština pokazuju da je Srbija posvećena izgradnji odnosa saradnje s Prištinom i poboljšanju bezbjednosti i stabilnosti na cijelom području. NATO cijeni partnerstvo sa Srbijom i ja sam ponosan na svoje snažne veze prijateljstva s Srbijom. Premijer Aleksandar Vučić je posjetio sjedište NATO-a u novembru prošle godine i imao veoma dobre razgovore sa Savjetom Sjevertnoatlantskog saveza. Partnerstvo je od koristi svima nama. Sada se iz NATO garantnog fonda Srbiji pomaže da uništi 2.000 tona opasnih viškova municije. Mi želimo da produbimo naše odnose. Istovremeno, NATO u potpunosti poštuje politiku neutralnosti Srbije. Mi blisko saradjujemo s mnogim neutralnim zemljama, poput Austrije, Švedske i Švajcarske. Mi poštujemo njihovo pravo da odaberu sopstveni put.
Da li je NATO saglasan s izjavom novog ministra odbrane SAD Džejmsa Matisa, a on tu izgleda ima na umu strategiju povlačenja Kfora, da što prije američke snage na Kosovu budu smanjene. On je rekao da "Kosovske bezbjednosne snage moraju dobiti mandat da budu nadležne za bezbjednost i odbranu teritorije, što je promjena koja će zahtjevati ustavne promjene uz parlamentarnu podršku"? To znači da Kosovske bezbjednosne snage postaju vojska. U rezoluciji 1244 SB UN, koja je temelj za mandat misije Kfora, jedino se spominje policija kao sastavni dio prištinskih vlasti, a ne armija ili oružane snage Kosova. Da li je NATO saglasan s pretvaranjem KBS u armiju, hoće li NATO prihvatiti oružane snage Kosova kao dio strategije povlačenja Kfora s Kosova?
NATO podržava razvitak Kosovskih bezbjednosnih snaga u okviru postojećeg mandata, ja sam to jasno rekao u Prištini. Kosovske bezbjednosne snage su profesionalna, sve više multietnička snaga. Ostvareni napredak je primjer uspješne izgradnje kapaciteta bezbjednosnih institucija koju je sproveo NATO. Ali, nužna su dodatna poboljšanja, tako da ćemo nastaviti da pomažemo razvitak Kosovskih bezbjednosnih snaga u okviru njihovog sadašnjeg mandata, zajedno s njihovim civilnim strukturama.
Novi američki predsjednik Donald Tramp i ruski predsjednik Vladimir Putin su razmijenili mišljenja o zajedničkim naporima da se "brzo krene u suzbijanje terorizma i drugim važnim pitanjima koja brinu dvije strane", kako je to saopštila Bijela kuća. Predsjednik Tramp smatra da NATO mora znatno više da se usredsredi na bitku protiv terorizma. Oba predsjednika pomenuli su i pitanje Ukrajine. Hoće li NATO, u tom kontekstu, i dalje jačati svoje snage u Poljskoj i baltičkim državama ili će takođe ojačati angažman u bitki protiv islamskom terorizma? Njemačka kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Putin su se u razgovoru upravo saglasili o nužnosti napora za novu obustavu vatre i zaustavljanju vidnog zaoštravanja sukoba na istoku Ukrajine.
Živimo u nemirnim vremenima, moramo se sučeliti s mnogim izazovima – uključujući agresivne poteze Rusije u Ukrajini, nestabilnost na sjeveru Afrike i Bliskom istoku, kao i prijetnju terorizma. NATO je čvrsto oprijedeljen za dvojaki pristup u odnosu na Rusiju: a to je snažna odbrana uz sadržajan dijalog. Mi smatramo da kad su napetosti velike, onda je i mnogo važnije da se očuva da kanali saobraćanja ostanu otvoreni. Otud smo i održali tri sastanka Savjeta NATO-Rusija prošle godine i spremni smo da nastavimo dijalog. Istovremeno, mi ćemo braniti naše saveznike od bilo koje prijetnje. Zato sad razmještamo jake višenacionalne bataljone u baltičkim državama i u Poljskoj. Očekujemo da će sva četiri bataljona postati operativni do juna. Naravno, naš stav odvraćanja i odbrane ne svodi se samo na ta četiri bataljona, već su to naše snage brzog uzvraćanja i nacionalne snage naših 28 saveznika. NATO takođe igra važnu ulogu u bitki protiv terorizma. Svaka NATO članica je dio od SAD predvođene koalicije za bitku protiv Islamske države Iraka i Sirije, a naši izviđački avioni AWACS podržavaju vazdušne operacije koalicije. Mi s partnerima djelamo i na pospješenju stabilnosti u našem susjedstvu, uključujući obučavanje iračkih snaga za bolju bitku protiv Islamske države Iraka i Sirije. Osim toga, i dalje dajemo podršku avganistanskim bezbjednosnim snagama, s ciljem da Avganistan nikad više ne postane sklonište za međunarodne teroriste. Naše iskustvo u Avganistanu i na Zapadnom Balkanu nam je bila važna pouka: obučiti domaće snage da brinu o bezbjednosti svojih zemalja najbolje je oružje koje imamo u suzbijanju nestabilnosti i terorizma.
Bonus video:
