Šanse da će se novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp usprotiviti članstvu Crne Gore u NATO-u su male, ali sa njim ništa nije sigurno, kazao je u razgovoru za “Vijesti” stručnjak za američku spoljnu politiku Dag Bendou.
Senatori u utorak veče je trebalo da odluče o prijemu Crne Gore, ali se to nije desilo. Ova tačka odložena je za danas, piše na kalendaru Senata, a o njoj bi trebalo da se raspravlja četiri sata poslije inauguracije Donalda Trampa.
"Činjenica da je to istog dana kada će Tramp biti inaugurisan je koincidencija”, kazao je Bendou, koji je bio savjetnik tokom predsjedavanja Ronalda Regana.
Rukovodstvo Senata je tražilo jednoglasnu podršku kako bi progurali protokol o pristupanju, ali je bilo prigovora dvojice republikanskih senatora.
Da bi prošao stočlani Senat, neophodno je da ga odobri dvije trećine senatora.
Nakon što Senat da “zeleno svjetlo” na protokol, na njega treba da stavi potpis i predsjednik Tramp.
Tramp je kritikovao vojno-politički savez kao “zastario” i kazao da bi sve ostale članice trebalo da daju dogovorena dva procenta BDP na odbranu.
Na pitanje da li bi Crna Gora trebalo da bude zabrinuta zbog dolaska Trampa na vlast, Bendou je kazao da niko ne zna što će on učiniti.
“Mogao bi zatražiti od Senata da ne ratifikuje ovu mjeru. Ili bi mogao odbiti da deponuje ratifikaciju i time blokira proširenje. Većina ljudi vjeruje da to nije pitanje koje je razmatrao i da će se tome usprotiviti, ali sa njim je sve neizvjesno,” kazao je Bendou “Vijestima”.
Bendou je ranije kazao da Senat ne bi trebalo da žrtvuje američku bezbjednost zarad Crne Gore.
“Ako ovu mjeru podrži puni Senat, Amerikaci će imati još jednog suštinski beskorisnog zavisnika od njene odbrane, a u ovom slučaju je to jedna korumpirana, dugogodišnja jednopartijska gangsterska država”, napisao je on u autorskom članku za ugledni magazin “Forbs”.
U istom članku je Crnu Goru nazvao “balkanskim mišem”.
Više uslova za Crnu Goru nego za Hrvatsku i Albaniju
Kada se 2008. godine odlučivalo o članstvu Hrvatske i Albanije, američke vlasti imale su samo po jednu deklaraciju i po jedan uslov. U slučaju Crne Gore, njihov broj je porastao na sedam, odnosno na dva.
Među deklaracijama u slučaju Crne Gore izdvaja se da države koje nisu članice NATO-a ne mogu uticati na odluke o prijemu, napominjući da su pojedine zemlje pokušale da se miješaju u unutrašnju politiku i radile na jačanju protivljenja njenom prijemu u NATO. Među njima se prvi put pominje da su se sve članice obavezale na izdvajanje dva procenta BDP-a na odbranu.
Što se uslova tiče, prvi, koji se odnosio i na Hrvatsku i Albaniju, je da američki predsjednik garantuje da tim prijemom neće imati veće izdatke za NATO, a drugi da Crna Gora prvih osam godina podnosi godišnje izvještaje o troškovima odbrane.
Kritikujući članice, Tramp je kazao da bi sve trebalo da daju dogovoreni udio u kolektivnoj odbrani i da Vašingon više ne snosi većinu troškova.
Jansen: SAD će se povući sa Balkana
Donald Tramp će se potpuno povući sa Balkana i “proglasiti ga evropskim pitanjem”, tvrdi njemački politikolog Zibo Jansen, koji vjeruje da će u regionu jačati uloga Rusije.
Jansen je izrazio uvjerenje i da narednih godina neće biti proširenja u NATO.
"Tramp za to neće imati interesa", kazao je on i dodao "SAD su uvijek bile veoma važan dio u NATO-o i ako se one sada povuku, ili djelimično povuku, onda savez, s jedne strane, vrlo jasno gubi na značaju, a s druge – sva proširenja su dovedena u pitanje. A to je, vrlo jasno, uspjeh za (Vladimira) Putina".
Bonus video: