Tokom proteklih pet godina, od kad smo počeli pregovore sa Evropskom unijom, mnogo toga se promijenilo u Crnoj Gori. Putovanje bez viza i studiranje u zemljama članicama su samo neke od pozitivnih promjena, kazao je ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović u intervjuu "Vijestima".
Ministarstvo evropskih poslova je odvojeno od Ministarstva vanjskih poslova. Koliko je veća odgovornost sada?
Iako proces evropske integracije primarno prati i koordinira Ministarstvo evropskih poslova, važno je istaći da je integrisanje u EU zajednički zadatak svih resora unutar Vlade i da sve institucije, u okviru svojih nadležnosti, daju svoj puni doprinos. To što nakon nekoliko godina, imamo samostalno ministarstvo, jasan je pokazatelj koliko je Crna Gora posvećena, i na političkom i tehničkom planu, cilju ulaska u EU. Premijer Duško Marković je prepoznao da imamo veoma kvalitetan, obrazovan i efikasan tim ljudi u Ministarstvu, koje, pored integracije u EU, sve više ima obavezu i koordiniranja evropskih poslova unutar naše države.
Koji su glavni izazovi pred Ministarstvom evropskih poslova u ovoj godini?
Tim Ministarstva evropskih poslova je odredio ciljeve ne samo za 2017, nego i za naredni četvorogodišnji period evropske integracije.
U partnerstvu i saradnji s drugim institucijama nastavićemo s uspješnim i odgovornim strategijskim planiranjem i koordinacijom evropskih poslova. Radićemo i na jačanju odnosa s institucijama i članicama EU kako bi Crna Gora zauzela ravnopravno mjesto među evropskim partnerima. Značajan segment našeg rada će biti usmjeren na usklađivanje s pravnom tekovinom EU i na prevođenje propisa EU. Takođe, nastavićemo s koordinacijom sredstava iz fondova EU i očekujem da ćemo imati nastavak upsješnog korištenja sredstava i još više dobrih projekata.
S obzirom na to da smo godinu završili sa još dva otvorena poglavlja, koliko ćemo ih u 2017. otvoriti a koliko zatvoriti?
U ovom trenutku je Crna Gora spremna za otvaranje poglavlja 1. Slobodno kretanje robe, 2. Sloboda kretanja radnika, 3. Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, 27. Životna sredina.
Kojom dinamikom će se otvaranje odvijati, ne zavisi samo od Crne Gore nego značajnim dijelom od situacije i stavova unutar EU i država članica. Podsjetiću da se u 2017. u nekoliko važnih država članica održavaju redovni parlamentarni izbori, kao i da se EU još uvijek suočava s izazovima na polju migracija i sve rastućeg ekstremizma i terorizma, kao i produžene ekonomske recesije. Kad je riječ o zatvaranju, vjerujem da ćemo tokom 2017. započeti proces zatvaranjem poglavlja 30. Ekonomski odnosi s inostranstvom.
Da li se može očekivati negativno odražavanje na proces evropskih integracija to što opozicija bojkotuje rad Skupštine? Posebno što je u prošlom sazivu Odborom za evropske integracije predsjedavao poslanik iz redova opozicije.
Zajednički stav naših evropskih partnera je da bojkot parlamenta nije dobro rješenje. U razgovorima koje sam posljednjih sedmica imao s evropskim zvaničnicima, prenijeli su mi očekivanja da se opozicija vrati i nastavi razgovore unutar demokratskih institucija. S druge strane bojkot rada parlamenta ne dovodi u pitanje reformske procese, koji se odvijaju planiranim tempom. Naprotiv, Vlada je čvrsto odlučna da zaokruži sve reforme i ostvari mjerljive rezultate koji su, u konačnom, najmjerodavniji za dalje napredovanje u pristupanju i građane zbog kojih ovo sve radimo.
Koji je, po vama, bio najteži trenutak u dosadašnjim pregovorima sa EU?
Kompletan pregovarački proces je jedan veliki izazov za crnogorsku administraciju i cijelo društvo. Uz to treba dodati da se pregovori s Crnom Gorom vode po novom modelu, pod striktinijim uslovima pristupanja i u značajno izmijenjenim okolnostima na evropskoj i široj međunarodnoj sceni, koji dijelom diktiraju tempo napredovanja prema članstvu.
Teško je izdvojiti neki poseban trenutak, ali svakako u njih spadaju momenti kad pregovaramo o obavezama u dijelu vladavine prava ili kad treba da dogovorimo vrijeme i broj poglavlja koja otvaramo i zatvaramo. Za takve dogovore je potrebno da imate veliko strpljenje, cijeli niz diplomatskih razgovora i veoma dobru koordinaciju, jer imate 28 adresa u zemljama članicama plus Evropsku komisiju s kojima morate postići konsenzus.
Većina građana tvrdi da u svakodnevnom životu još ne osjeća učinke pregovora sa EU? Da li ih vi osjećate i kako bi građani trebalo da ih prepoznaju?
Tokom proteklih pet godina mnogo toga se promijenilo u Crnoj Gori. Putovanja jedino uz vize, nemogućnost da se studira u evropskim zemljama, loša povezanost s tržištem EU, podrška koja je bila više humanitarna nego razvojna - to su samo neke od oblasti koje su se značajno izmijenile u prošlim godinama. Naravno, promjene nisu mogle nastupiti odmah. Trebalo je vremena i išlo se postepeno, u fazama.
Ipak, vjerujem da su pomaci vidljivi u onim oblastima koje su bitne za građane poput obrazovanja, bezbjednosti hrane, boljeg kvaliteta zdravstvenih usluga, većeg izbora i boljeg kvaliteta roba i usluga na tržištu, sigurnijeg prevoza, boljeg snabdijevanja energentima, unaprijeđenog sistema socijalne zaštite, većeg poštovanje, uživanja i zaštite temeljnih prava. U nekim oblastima su efekti reformi vidljiviji, u nekim drugim je potrebno više vremena da se oni odraze na život ljudi.
S obzirom da ste bili veoma uključeni u izbornu kampanju DPS-a, kada se može očekivati politički epilog afere Snimak, koji se iznova spočitava u izvještaju Evropske komisije o napretku?
Podsjetiću da su parlamentarna istraga, a potom i pravosudno procesuiranje okončani po sudskim presudama funkcionerima koji su bili označeni kao akteri afere. Rad Anketnog odbora i administrativni izvještaj, kao i rezultat tužilačke istrage su potvrdili da nije bilo argumenata protiv optužbi visokih funkcionera DPS-a.
S druge strane, upravo je Vlada izbornog povjerenja, koja je i stvorena kako bi odagnala bilo kakve sumnje da ima zloupotreba sistema, jasno pokazala da ih nema i da smo ovogodišnje pripreme za izbore sproveli uz dosad najviše standarde i procedure.
Susjedima dajemo podršku za napredovanje ka EU
Odluka Hrvatske da spriječi Srbiju u otvaranju pregovaračkih poglavlja vraća nas na neriješeno pitanje Prevlake. Do kada moramo riješiti ovaj spor?
Tokom posjete Zagrebu imao sam konstruktivne razgovore u Vladi i Saboru. Hrvatska podržava Crnu Goru na putu ostvarenja punopravnog članstva u EU i NATO-u. Bilateralna pitanja ne predstavljaju problem za naše dvije zemlje, nego su dio naše stalne saradnje. Njegujemo dobrosusjedsku saradnju i u tom pravcu ćemo nastojati da što kvalitetnije, bolje i efikasnije zajedno radimo na rješavanju otvorenih pitanja kao partneri i vrlo brzo kao saveznici unutar NATO-a.
Koliko se zemlje iz regiona oslanjaju na naše iskustvo i koliko su spremne da traže našu pomoć?
Države u regiji, u procesu pristupanja EU, prolaze kroz iste faze i suočavaju se s istim izazovima i zadacima. Crna Gora je prva država regiona koja je pregovore počela po novom modelu pristupanja s fokusom na vladavinu prava. Prvi smo u pregovaračku strukturu uključili civilni sektor, donijeli važna strategijska dokumenta i postavili pregovarački model koji se pokazao kao veoma efikasan. Zato svojim susjedima već godinama dajemo svu podršku za napredovanje u procesu evropske integracije tamo gdje smo mi već stekli značajna iskustva.
Bonus video:
