Navadili se moji gosti iz Beograda da piju Marezu i to baš u vrijeme velikih kiša, kad su iz podgoričkog Vodovoda upozoravali da je treba prokuvavati zbog zamućenja. Upozoravali smo ih kao uljudni domaćini da treba poslušati savjet iz Vodovoda, ali oni ni da čuju. Prosto srču Marezu, kažu nakon one njihove bljutave ova im dođe kao sa izvora. Jeste, kažemo mi, ako Podgorica ima adut sa kojim može pred svakog gosta to je ladna Mareza.
Novembarske kiše, kad je za nekoliko dana palo preko 250 litara u Podgorici, zamutile su šest dana Marezu, ali su nadležni ukazivali da je voda bakteriološki sasvim ispravna. Šest dana podgorički konobari su nosili lakše tacne, ali avaj, mnogi od njih će vam reći, da su ih od tog manjka opterećenja boljele ruke. Jedan od njih mi kaže da ga je stid kada gostu donese kafu, a sa njom ne i čašu vode. Navikao! Kao da mu ostane dužan. Nema onda kafa taj merak. Cetinjani svoje konobare zovu „kanaderi“, aludirajući na to da se malo šta pije u kafanama osim vode. Našim podgoričkim konobarima bilo je neobično što tih šest dana nijesu dijelili i čaše bistre vode. Kad uđete u kafanu i naručite „kafu i Marezu“, ako vas konobar ne razumije onda znate da je nov, vjerovatno student pa ponunjava budžet, a nije porastao u Podgorici. Ne znam zašto uz kafu ne služe vodu sa Mareze u Hiltonu?! Ako me nekad neko bude popio u čaši vode neka to bude ova sa Mareze.
Odakle stiže ta bistra i okrepljujuća Mareza stručnjaci ne mogu da se slože. Profesor geologije Mihalo Burić kaže da postoji više teorija. Po jednoj ona stiže iz Morače, što on isključuje. Po njemu nije realna ni ona teorija da voda do Mareze stiže ispod Garča. Jer je nivo tamošnjih voda ispod nivoa Mareze, pa je realan zaključak da još nije uzbrdo potekla. Radio je bojenje da provjeri da li stiže sa Ponivkice, ali se boja nije pojavila. Bušio je bunar u krugu ZIKS-a, u Zorkom lugu gdje je svinjogojska stanica, ali to nije voda koja stiže na Marezu, ta voda izbija na Kraljično oko. Postoji teorija da voda stiže iz Pipera i Straganice, pa duboko ispod Zete teče i stiže do Mareze. Burić jedino zna da voda dolazi sa velike dubine i pod hidrestatičkim pritiskom izbija na Marezu. I profesor Petar Živković ističe da tek treba ispitati odakle stiže voda do Mareze? Jedino je izvjesno da teče ispod Zete kroz glinene slojeve.
To je svakako čarobno putovanje ravno čudu koje se na sreću Podgoričana pojavljuje kada u svojim domovima odvrnu česmu. Što se mene tiče, svaku od ovih teorija prihvatam, jer sam na Marezi odrastao, dugujem joj i dvije upale pluća i niz prehlada. Pogotovo kada bi poslije treninga u Njegoševom parku, dok igralište još nije bilo ograđeno, otrčao sa drugovima do česme pored Crnogorskog narodnog pozorišta. Piješ, a ne možeš da se napiješ, onako topao uzavrele krvi i žedan, a voda ladna, čini ti se liječi. Poslije se liječiš penicilima.
Koliko li je samo znoja i prljavštine Mareza sa nas skinula?!
Što se tiče razloga za zamućenje vodoizvorišta Mareza, profesor Burić kaže da može nastati i prelivanjem zamućenih voda iz podzemnih jezera koja se formiraju u ponorima u blizini Spuža. U vremenima obilnih padavina postoji mogućnost da se voda iz tih jezera preliva u Marezu. Burić je mišljenja da površinske vode ne mogu uticati na kvalitet voda Mareze, s obzirom da njene vode dolaze sa velikih dubina.
Iz Vodovoda i kanalizacije umiruju građane da su se zamućenja i ranije dešavala, da ovojesenska nijesu izuzetak. Postrojenje za filtraciju vode bi moglo riješiti ovaj problem, ali to bi povećalo cijenu vode, poručuju iz gradskog preduzeća. Podsjećaju da se ovakve situacije događaju najviše dva puta godišnje. Tada trgovci trljaju ruke zbog odlične prodaja flaširane vode. Iz Vodovoda tvrde da na kvalitet vode ne mogu uticati ni radovi u blizini Mareze. U pojasu zaštite nije dozvoljena gradnja niti radnje koje mogu zagaditi vode izvorišta ili ugroziti stabilnost cjevovoda. Ne piju svi Podgoričani ova objašnjenja kao čašu ladne vode. Podsjetimo da se pominjala i mogućnost flaširanja vode sa Mareze, ali je sve ostalo na ideji.
Kad smo već kod Vodovoda, ima tu jedna nelogičnost - građani u zgradama plaćaju više račune od onih koji imaju kuće i bašte. Alibi Vodovodu su zajednički vodomjeri, pa onima koji žive u stanu nekada stižu računi kao da kamile drže u dnevnoj sobi ili na terasi, a ovima koji bašte zalivaju znatno niži. Još svježu salatu uberu!
Kao građanin prenosim samo zabrinutost ljudi koje srijećem svaki dan, koji žele da i dalje piju čistu i ladnu Marezu. Svaki od njih pita mogu li uticati na kvalitet vode otpadne vode iz kuća sagrađenih izviše vodoizvorišta. U tom dijelu svi imaju septičke jame. Postavlja se pitanje i da li nasipanje tampona, kako bi se iskoritilo zemljište, može ugroziti kvalitet vode, jer površinskoj ne da da otiče?
Oni koji žive na Marezi ljeti bliži su Bogu od nas iz centra grada. Bježimo do restorana Plantaža i Imanja Knjaz i hvatamo vazduh kao ribe. Šetamo pored kanala i smetamo pecarošima. Nakon sat-dva ohladi nam se koža, probudi se mozak, pomislimo biće osvježilo i u gradu, a onda se kuvamo u znoju čitavu noć i jurimo sa komarcima.
Dok su radnici organizovali Prvomajske uranke na Marezi, njihov glas se čuo u društvu. Danas kroz centar grada na uranku ne mogu okupiti par desetina ljudi. Na Marezi su diplomatske rezidencije. Poznato je da organizam novorođenčeta sadrži 87 odsto vode od ukupne tjelesne težine. Organizam odraslog djeteta oko 70 odsto, mladog čovjeka oko 60, a organizam čovjeka od 80 godina oko 50 odsto tjelesne težine. Sa godinama shvatiš da je voda najbolje piće! Ona je krvotok ovog grada. Nje se ne bi odrekli ni oni koje žuljaju kamenčići u bubregu.
Dakle, kad Bog muti Marezu, kad se nebo spusti na zemlju, a kiše danima pada kao iz kabla - tu smo nemoćni. Ali on što od nas zavisi valja preduzeti kako bismo sačuvali pijaće vode Podgorice. Mnogi kažu da će voda u ovom vijeku biti vrednija od nafte, pa cijenimo to!
Zvao sam nekoliko puta prijatelje iz Beograda od kada su se vratili svojoj kući. Izokola pitam kako su, šta rade, boli li ih stomak? Kažu, sve je u redu. Prijala im je i zamućena Mareza!!!
Bonus video:
