Ponekad provjeravam koliko se zadržalo sjećanje na riječ prteno, pitajući sagovornike starije od pedeset godina šta znači. Mnogi ne znaju odgovor. Prteno platno je platno dobijeno od konoplje, koja se u našim krajevima, cijelom Balkanu, Mediteranu, Maloj Aziji, Rusiji, Indiji, gajila i prerađivala od pamtivijeka. Smatra se da je konoplja (Canabis sativa) porijeklom iz zapadne i južne Azije, a vremenom je razvijeno više vrsta. Našla sam podatak (Enciklopediji Leksigrafskog zavoda, Zagreb, 1967, tom 3, str.575) da je od 340.000 t konoplje proizvedene u svijetu 1964. u Jugoslaviji bilo proizvedeno 39.700 t. Nekada je SSSR bio najveći svjetski proizvođač konoplje.
Brojne su riječi u srpskom jeziku (imenice, glagoli, pridjevi) koje imaju isti korijen, a različita značenja: prtina, prtiti, prtljati, prteno. Prtiti (nositi, od čega je i prtljag, od prtljaga - prtljažnik), uprtiti, uprtnjače. Prtiti stazu u snijegu, stvarati prtinu. Prtljati/seliti (prtlja se kada se ide u izdig, na katun). U potresnoj poemi o viševjekovnom, čak i u XXI vijeku, rušenju i stradanju hrama Bogorodice Ljeviške u Prizrenu, M. Bećković kaže: „Kako da prtljam Ljevišku?“. Postoji i prenosno značenje: kada se nešto prtlja, tj. radi na mah, ili na brzinu (od čega je, vjerovatno, i šeprtlja).
Prteni konop/kanap, prteni konac, prteno platno, proizvodilo se vjekovima, na sličan, možda i identičan, način u domaćinstvima i u manufakturama. Poseban značaj konoplja je imala za proizvodnju užadi, kanapa, platna za jedra, brodskih konopa, ali i konopa za građevinarstvo, izvlačenje balvana, za vezivanje tovara pri prevozu razne robe. I danas kanap/konop od kudelje/konoplje nema zamjenu. U ljeto kad sam imala deset godina doselili smo se u Bijelo Polje. Prije toga smo dolazili ljeti, iz velikog grada, kod majčinih roditelja, u selo Vergaševići u Vraneškoj dolini. Baka je umjela da uradi i stvori, tada mi se činilo, sve. Sir, skorup, najmirisniji ražani hljeb ispod sača. Kad bi bio gotov, očistila bi ga od pepela i sitnih ugaraka koji bi ostali nakon skidanja sača. A onda bi hljeb uvila u prteno platno, dok se ohladi. Sve to što je radila baka izgledalo mi je kao potpuna čarolija. Što je zapravo i bilo.
Tako sam zapamtila kako se obrađuje konoplja, nakon žetve. Snopovi konoplje se donesu do močila, vještačke bare blizu izvora, moče se određeno vrijeme, sedam do deset dana. Onda se trle na trlici koja je postavljena u blizini močila. Nakon trljenja se dobija konopljina kudelja, koja se sortira po kvalitetu niti. Najkraće niti se koriste kao kučina, za razne svrhe (zaptivanje, čišćenje mašina). Kudelja se zatim prede i dobija kudeljni konac. Od kudelje dužih i tanjih niti prede se tanji konac, od koga se tke (tka) finije i tanje prteno platno. Od grubljih niti se dobije predenjem deblji konac. Inače, glagol tkati se književno mijenja: tkam, tkaš, tka, tkamo, tkate, tkaju. Ali, u Limskoj dolini (od Plava do Priboja), Vraneškoj dolini do Plevalja, kao i uz Taru, se kaže: tkem, tkeš, tke, tkemo tkete, tku. Baka je govorila „Ja tkem“ i sačuvala sam u upotrebi upravo taj oblik glagola tkati. Iako, i pored radoznalosti i želje nijesam naučila da tkem. Baka je tkala samo zimi, ljeti su bili drugi poslovi, a mi smo dolazili pretežno ljeti, zimi rijetko i na kratko. A otišla je sa ovoga svijeta 1961, kad sam imala petnaest, a ona dvije više nego ja sad. Međutim, zapamtila sam proces obrade konoplje, a i nučila me je da predem i konoplju i vunu.
Prteno platno je korišćeno u domaćinstvu za posteljno rublje, peškire, košulje muške i ženske, stolnjake, zavjese, peškire, cjedila (ćedila), pelene, dječiju odjeću. Nakon tkanja, prteno platno koje je imalo svijetlo sivu ili bež boju, se bijelilo. Namakalo se u vodu, na obližnjoj rijeci ili izvoru, a onda sušilo na jakom suncu „(Biljana platno beleše, na Ohridskite izvori...“). Platno od konoplje korišćeno je u tradicionalnoj medicini za obloge sa uljem ili melemom, djeci i odraslima kod jakih prehlada, bolova u trbuhu i drugih tegoba.
Krajem šezdesetih već nije više bilo isplativo izrađivati prteno platno u domaćinstvima. Industrijsko pamučno platno je bilo dovoljno dostupno, a radne snage na selu sve manje. Konoplja se i dalje proizvodila za industrijsku preradu. Inače, u bjelopoljskom kraju posebno cijenjeno je bilo prteno platno iz Bistrice. Da li je razlog tome podneblje i kvalitet konoplje ili vještina tkalja iz ovoga kraja, ne znam. A sada je teško dokazivo, jer je to umijeće potpuno nestalo. Pokušavam da saznam da li se negdje u Crnoj Gori može naći sačuvanog prtenog platna. Zainteresovana sam da se ispita dejstvo prtenog platna na čovjekovo biopolje. Konopljino ulje ima blagotvorno terapeutsko dejstvo kod mišićnih tegoba, ali i za ublažavanje bolova drugog porijekla. Smisleno je da i platno ima blagotvorno dejstvo, preko kože. Uostalom, možda i nije netačna pretpostavka da je nošenjem donjeg rublja od prtenog platna naše biopolje (prirodno elektromagnetno polje ljudskog organizma) bilo blagotvorno zaštićeno i čuvano i obnavljano i pri dugotrajnom i iscrpljujućem fizičkom radu. Što, uostalom, važi i za vunu.
Kad se povremeno u javnosti razmatra da li treba dozvoliti korišćenje marihuane u terapeutske svrhe (iako se radi o drugačijoj vrsti ove biljke, nego što je industrijska konoplja gajena u našim krajevima), pomislim na prteno platno koje je tkala moja baka Janja Kljajević, rođena Smolović. I na njeno kazivanje kako je posebno fino i izbijeljeno prteno platno odvajala za košulje i rašice svojim kćerima. I kako bi joj neke jetrve, dok su još živjeli u velikoj porodičnoj zadruzi, prigovarale da „dogoni (dotjeruje) svoje džore (pogrdni izraz za žensko dijete), ko da su gospočad“. Kasnije, kad nje više nije bilo na ovome svijetu, razumjela sam da je na mnogo načina savladavala životne teškoće. I kroz prteno platno.
Bonus video:
