Šta reći za nagli rast kursa švajcarskog franka? Nažalost, možda je najpoštenije kazati - đavo će ga znati!
Prije nekog vremena sam djelimično opisao nivo državnog duga kao relativnu kategoriju, odnosno da ima onolike konsekvence po naš život koliko ga crnogorska ekonomija „lako“ (ili teško) podnosi, te da procenat zaduženja u odnosu na društveni proizvod (dug/BDP) i nije baš egzaktan pokazatelj, već više dobar orijentir.
U tom kontekstu je i kurs valute prilično varljiva kategorija. U suštini je neophodno dokučiti šta to sve utiče na kurs valute, da bi se od njega znali sačuvati, ili profitirati. Sve asocira da je uloga banaka u tom dijelu vrlo značajna ali, vidjećete, nije i presudna.
Radi šire javnosti, u gruboj podjeli, postoje dvije vrste banaka. One koje regulišu i čuvaju sistem tokova novca, nazvane - centralne banke, i one koje su u poslovima sa novcem i kapitalom profitno orijentisane - tzv. komercijalne banke (komerc - posao, trgovina), bez obzira da li rade “na sitno” sa stanovništvom ili investiraju milijarde po berzama. Za ovu priču su u osnovi važnije centralne banke, mada su po mnogima upravo velike investicione banke izazvale posljednju svjetsku ekonomsku krizu!? Ipak, centralne banke se smatraju ključem za spas, ili propast, prvenstveno zbog svoje potpuno specifične uloge regulatora pravila ponašanja među učesnicima u poslovima sa novcem. Počevši od kontrole i nadzora, pa sve do aktivnog učešća na međubankarskom novčanom tržištu, plasiranjem i/ili povlačenje novca u i iz sistema. Sve sa ciljem održavanja optimalne novčane mase za kvalitetnu privrednu aktivnost. Po pravilu, ukoliko to centralna banka radi vješto, odraziće se, između ostalih benefita po ekonomski sistem, i na stabilnosti kursa konkretne valute. Ukoliko griješi, biće posljedica, nekada i dalekosežnih. Mala digresija, Crna Gora je procijenila da nema potrebe ulaziti u inflatorni rizik emitujući sopstvenu valutu, te je ograničila moć svoje centralne banke samo na poslove kontrole i nadzora sistema banaka, vezavši kurs valute za sudbinu eura.
Međutim, na kurs valute, ako ga posmatramo kao preslikano stanje zdravlja jedne ekonomije (samo tamo gdje kurs nije fiksiran), utiču i brojni drugi faktori, osim umješnosti centralne banke. Dominantno se nameće uticaj državne politike, čime se stvar po definiciji izmiče iz polja realne ekonomije. Problem je veći tamo gdje centralne banke imaju manji stepen autonomije u radu (kao što je bio slučaj u bivšoj Jugoslaviji, posljedice znamo). Da bi se izbjegao upliv države, koja je po definiciji štetna u monetarnoj oblasti (jer nosi socijalnu dimenziju), postoje zakonske zaštite, ali i primjeri gdje su centralne banke privatna akcionarska društva (nešto slično je u Švajcarskoj, mada kažu da su upravo njeni akcionari, predstavnici kantona, ovog puta izazvali rast kursa?!). Sa druge strane, država nedvojbeno utiče na ukupnu privrednu aktivnost putem svojih uobičajenih mjera fiskalne i drugih srodnih politika, čime indirektno i na kurs valute. Ako tome dodamo i ne-ekonomske i/ili prikrivene faktore, kao što su geopolitički interesi, krize, ratovi, elementarne nepogode, odnosno emisiju novca za finansiranje istih, stvar se znatno usložnjava. Time i otežava za razumjeti. Stoga se može slobodno reći da je kurs valuta (eura, dolara, franka...), zapravo, prilična misterija.
Vrlo dobar primjer je američki dolar. Smatra se da je američka centralna banka (ime joj je - Federalne rezerve) bukvalno toliko pretjerala u emisiji US dolara poslednjih 7-8 decenija, deficitarno finansirajući razne svoje poduhvate... sve tamo do svemirskih istraživanja, da bi u slučaju da se združeno prikupe dolari i dolarska potraživanja iz čitavog svijeta - prosto opustošili Ameriku i izazvali neslućenu inflaciju i krizu. Međutim, to se ne dešava?! Prije svega zbog vjere u američku moć i istrajnost, više puta dokazane u odbrani čovječanstva (najupečatljivije u Prvom i Drugom svjetskom ratu). Rezultat je taj da se po čitavom svijetu US dolar čuva ne kao novac - već kao vrijednost. Čuvajući ga a ne upotrebljavajući, odštampani viškovi ne prave nikakve krajnje posljedice po emitenta. Računajući na takav efekat, neko pametan s one strane Atlantika to je prihvatio kao vrstu besplatnog kreditnog povjerenja, te na tome dalje izdigao američku ekonomiju do neslućenih razmjera, računajući i vojnu silu za očuvanje iste.
Ne znam da li je sada jasnije da je kurs valuta potpuno „luda“ kategorija?! Mora se vrlo uzeti sa oprezom i procjenjivati na duže staze, promatrajući širi kontekst. Žao mi je ako sam ovim tek odškrinuo vrata za potpuno (ne)razumjevanje ovog “zvjerinjaka”, u smislu koliko je stvar kompleksna i koliko je tu nepoznanica. Istovremeno se nadam da shvatate kako je objašnjavati sadašnji iznenadni skok švajcarskog franka, iz naše male perspektive, gotovo zaludna priča. Nama, u principu, ne preostaje mnogo opcija - ulagati u znanje i domaću pamet koja će razviti kritičku svijest i na vrijeme opomenuti građane, ali i vlade. U tom pogledu djeluje mi sasvim suluda današnja hiperprodukcija fakultetskih diploma i doktorata na crnogorskim visokim školama.
Bonus video:
