S obzirom da se navršava skoro godina dana od kada sam počela sa radom kao ambasadorka Republike Turske u Podgorici, željela sam da sa čitaocima Vijesti podjelim svoje mišljenje i svoja opažanja
Kao što svi znamo, Tursku i Crnu Goru krase sve ljepote, blagodati, fizičke i ljudske raznolikosti Balkana i mediteranskog bazena. Turska i Crna Gora, zahvaljujući zajedničkoj istoriji, baštine zajedničke kulturne vrijednosti i snažne ljudske veze. Turska, Crnu Goru vidi kao saveznika, koja kao članica NATO-a od 2017. daje značajan doprinos Savezu. U tom smislu, pored naših odnosa koji se u svakoj oblasti kreću u pozitivnom smjeru, drago nam je da se sa našim prijateljem i saveznikom Crnom Gorom zauzimamo isti stav u regionalnim i globalnim pitanjima. Naša saradnja u svim oblastima, od politike, ekonomije, obrazovanja, zdravstva, do kulture i sporta, napreduje iz dana u dan i postaje sve bogatija, zahvaljujući prije svega našim duboko ukorijenjenim odnosima.
Istorijske i kulturne veze između Turske i Crne Gore datiraju još iz XIV vijeka. Kao sa svim balkanskim zemljama, tako i sa Crnom Gorom u toku naše duge zajedničke istorije bilo je uspona i padova. Osmansko carstvo je nakon Berlinskog kongresa 1878. godine među prvima priznalo crnogorsku nezavistnost. Godine 1879. postavljeni su obostrano prvi ambasadori i 2019. obilježava se 140 godina od uspostavljanja odnosa između dvije zemlje. Prijateljstvo između sultana Abdulhamida II i kralja Nikole, prvo crnogorsko poslanstvo u najljepšem djelu Istanbula Emirgjanu, prvo osmansko poslanstvo na Cetinju, crnogorskoj prijestonici čijoj se ljepoti uvijek divimo i cijenjeni ambasadori koji su obastrano postavljani, a koji su u svojim zemljama do tada već obavljali vrlo značajne funkcije, zapravo govore o bogatstvu naše zajedniče istorije. TIKA je do danas u saradnji sa crnogorskim institucijama restaurirala i uredila mnoge značajne objekte koji predstavljaju naše zajedničko kulturno naslijeđe kao npr. Osmanagića džaniju i Sahat kulu u Podgorici, Nizamsku džamiju i šehidsko mezarje u Tuzima, Husein Pašinu džamiju u Pljevljima, džamiju Selimiju i kulturni centar u Baru.
Naravno, crnogorski gradovi poput Nikšića, Kotora ili Pljevalja u očima Evlije Čelebije, jednog od najpoznatijih putopisaca u svjetskoj istoriji, odnosno njihov opis u njegovom putopisu iz XVII vijeka takođe je naša zajednička vrijednost.
S druge strane, nakon referenduma o nezavisnosti 2006. godine, odnosno odvajanja Crne Gore od Srbije, Turska je ponovo i tada bila među prvim zemljama koje su priznale crnogorku nezavisnost. Već od početka nezavisnosti, odnosi su iz dana u dan postajali intezivniji. Danas dvije zemlje razgovaraju o partnerskim i savezničkim odnosima, i ako ne dijele granicu jedna drugu posmatraju kao bliskog susjeda.
Crna Gora, pored toga što je naša prijateljska i saveznička zemlja, jedna je od najvažnijih aktera u uspostavljanju mira i stabilnosti na Balkanu. Na Balkanu, na čijoj geografiji su krhke linije raskola pokrenute različitim istorijskim sukobima, Crna Gora održava svoju mozaičnu strukturu na jedan vrlo skladan način sa različitim etničkim i vjerskim grupama. Crna Gora je takođe uzorna zemlja sa svojim prijateljskim i konstruktivnim odnosima koje je izgradila sa susjedima i efikasnom ulogom koju ima u međunarodnim i regionalnim institucijama. Kao rezultat svega ovoga, tempo i uspješnost u procesu za članstvo u EU, nakon članstva u NATO, stvara posebno zadovoljstvo. Zapravo, Turska i Crna Gora posjeduju zajedničku viziju kada je u pitanju spoljna politika koja se oslanja na dobrosusjedskim odnosima i razvoju političke, vojne, ekonomske i kulturne saradnje.
Turska u bliskim odnosima sa Crnom Gorom, dobro poznavanje regiona i prisutnost istorijskog naslijeđa u njemu, stavlja u prvom planu kao jedan pozitivan element. Pored toga što su naši politički odnosi na veoma visokom nivou, veliki značaj dajemo razvoju ekonomske saradnje. Crna Gora sa strateškom pozicijom na Balkanu, povoljnim poslovnim okruženjem, sa potencijalnim članstvom u EU i stabilnom ekonomijom dolazi u prvi plan. U posljednjih nekoliko godina, Crna Gora koja je sve popularnija sa stopom rasta koji je iznad prosjeka i najvećom stopom stranih direktnih investicija po glavi stanovnika u regionu, budi veliko interesovanje među turskim privrednim krugovima. Poznate svjetske marke poput Turkish Airlinesa, Ziraat Banke i vrlo prestižne i velike firme kao što su Tosyali Holding, Global Ports Holding, Gintaš Holding godinama uspješno posluju u Crnoj Gori. Uporedo sa tim, u posljednje vrijeme kroz investicije u Crnoj Gori je aktivan i naš privatni sektor sa malim, srednjim i velikim preduzećima. Velike turske kompanije na globalnom nivou u oblasti infrastrukture, građevinarstva i transporta pokazuju interesovanje za investiranje u Crnoj Gori. Dobar je znak da su tri turske kompanije ušle u pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije za Aerodrome Podgorica i Tivat. To su kompanije koje su stavile potpis na mnoge značajne projekte u regionu i u svijetu.
I zaista naša međusobna robna razmjena sa Crnom Gorom, naše investicije i broj naših firmi u Crnoj Gori je u stalnom porastu. Robna razmjena koja je 2006. iznosila 8,5 miliona dolara, 2018. je dostigla 93,5 miliona dolara. Robna razmjena za prvih devet mjeseci u 2019. iznosila je 104 miliona dolara. Ovom cifrom je u našoj međusobnoj robnoj razmjeni dostignut rekord. 2018. godine naše investicije u Crnoj Gori iznosile su 53,2 miliona eura, a Turska zauzima peto mjesto kada su u pitanju direktne strane investicije u CG. U period 2010-2018. godine sa investicijama od ukupne vrijednosti 187 miliona eura, naša zemlja spada među prvim stranim investitorima u Crnoj Gori. Zadovoljni smo što su u Crnoj Gori u mnogim velikim projektima na čijem čelu su kako domaći tako i strani investitori, radno angažovani ugledni profesionalci, stručnjaci, inženjeri, arhitekte tehničari i radnici iz naše zemlje i što su u crnogorskim privrednim krugovima zavrijedili pažnju. U okviru toga, na Petoj sjednici Mješovite komisije za ekonomske odnose koja je uspostavljena između dvije zemlje, planirano je da do 2022. godine međusobna robna razmjena dostigne 250 miliona dolara. Na putu za ostvarenje tog cilja, utvrđena su prioritetna polja i dogovorena je tjesnija saradnja u oblastima transporta i infrasturkture, energije, poljoprivrede, turizma, zdravstva, obrazovanja, inženjerskih usluga, upravljanja životnom sredinom, odbrambene industrije, tekstila, šumarstva i prehrambene industrije.
Naša saradnja sa Crnom Gorom još više jača zahvaljujući potpisanim sporazumima i obostranim posjetama na visokom nivou u posljednjih nekoliko godina. Samo u 2019. imali smo pet obostranih posjeta na visokom nivou. Pored ministra omladine i sporta gospodina Mehmeta Kasapoglua i ministra unutrašnjih poslova gospodina Sulejmana Soylua, Crnu Goru su posjetili predstavnici turske policije, pravosuđa, i parlamenta. Tursku su posjetili ministarka ekonomije gospođa Dragica Sekulić, ministar vanjskih poslova gospodin Srđan Darmanović, ministar odbrane gospodin Predrag Bošković, načelnik Generalštaba gospodin Dragutin Dakić, predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike gospodin Andrija Nikolić i gradonačelnik Podgorice gospodin Ivan Vuković. Ove godine je takođe potpisan revidirani Ugovor o slobodnoj trgovini, Sporazum o saradnji i uzajamnoj pomoći u vanrednim situacijama, Sporazum o saradnji u oblasti kulture, Sporazum o saradnji u oblasti stipendija, Sporazum o saradnji u oblasti sporta i omladine, Sporazum o vojnoj-finansijskoj saradnji, implementacioni protokol u pogledu finansijske podrške i Sporazum o bratimljenju Podgorice i Ankare.
U našim bilateralnim odnosima nesumnjivo najvažniji most između dvije zemlje predstavljaju Bošnjaci, Muslimani i Albanci koji čine skoro 20% crnogorskog stanovništva. Takođe, poseban elemenat u razvoju bilateralnih odnosa čini i crnogorska diaspora u Turskoj, kao i njihova rodbina koja danas živi u Crnoj Gori. Pretpostavlja se da u našoj zemlji danas živi oko 200.000 naših građana koji vode porijeklo iz Crne Gore, a koji su u različitim periodima došli iz Crne Gore u Tursku. Gdje god da odem u Crnoj Gori i kada god upoznam nekog ko ima rodbinu u Turskoj, osjećam se kao unutar porodice, kao kod kuće. Uvjerena sam da isti osjećaj dijeli i moj uvaženi kolega ambasador Crne Gore u Ankari gospodin Periša Kastratović i moj uvaženi prijatelj novopostavljeni konzul u Istanbulu Selim Lika.
Veoma važnu ulogu u promociji našeg jezika i naše kulture ima Institut “Yunus Emre” u Podgorici kroz koji je od početka rada prošlo 1.062 učenika koji su pohađali kurs turskog jezika, i koji je u 10 opština i 10 kulturnih centara sa 50 lokalnih aktera realizovao blizu 150 kulturno umjetničkih aktivnosti. Tokom 2019. godine u Institutu “Yunus Emre” u Podgorici 58 učenika je pohađalo kurs turskog jezika. TIKA koja je sa radom počela 2007. i do danas je u mnogim oblastima kao što su poljoprivreda, zdravstvo, infrastruktura, restauracija kulturnih dobara i sl. na nivou cijele Crne Gore realizovala 330 projekata u vrijednosti od preko 20 miliona eura. Jedan moj iskreni prijatelj iz Crne Gore podjelio je sa mnom jednu anegdotu. Rekao mi je da gdje god ode vidi neki projekat koji je TIKA realizovala i mislio je da je TIKA crnogorska organizacija, ali kada je kasnije saznao da je turska agencija iznenadio se. Od kada sam došla u Crnu Goru obišla sam skoro svaki grad i upoznala se sa mnogim ljudima iz svih zajednica. Svi oni imaju lijep utisak o agenciji TIKA. Vidjela sam da TIKA ima zasluge u mnogim djelima od bolnice do škole, od sportskog centra do plastenika, od pogona za preradu maslinog ulja do biblioteke. Zaista je to zadivljujuće.
Na samom kraju želim da kažem nešto i o turskim stipendijama. Naša zemlja je otvorila vrata za studente iz cijelog svijeta. Čini nas srećnim da crnogorski studenti zbog slične kulture i zajedničke istorije žele da svoje školovanje nastave u Turskoj. Do danas su 444 crnogorska građanina dobila našu stipendiju. Za 2019-2020. godinu 28 učenika je dobilo stipendiju. Danas crnogorski studenti u Turskoj studiraju medicinu, inženjerstvo, pravo, političke nauke, javnu upravu i sl. One koji su studirali u Turskoj, naučili turski jezik, upoznali našu kulturu, zaista osjećamo kao dio naše rodbine. Udruženje MASAT koje su osnovali ljudi koji su se školovali u Turskoj, zaista daje veliki doprinos sa aktivnostima usmjerenim na kulturu i obrazovanje i spona su između onih crnogorski građana koji su studirali, koji studiraju i koji će studirati u Turskoj.
U narednom periodu, odlučni smo da kao ambasada i naše sve institucije koje su prisutne u Crnoj Gori nastavimo da radimo kako bismo naše bilateralne odnose još više razvijali u svim oblastima. Srećni smo i ohrabruje nas činjenica da i crnogorske institucije imaju istu volju i želju.
Koristim ovu priliku da uz najsrdačnije pozdrave građanima Crne Gore čestitam novogodišnje i božićne praznike.
Bonus video:
