STAV

Socijaldemokratije nema kad je samo pojedincima dobro

Socijaldemokratija je trenutno najjača struja socijalizma, koja u međunarodnoj politici ima mnoge izabrane funkcionere, dok je daleko iza nje demokratski socijalizam
178 pregleda 5 komentar(a)
kolumna, pisanje, Foto: Shutterstock
kolumna, pisanje, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 19.09.2017. 07:32h

Ideja socijaldemokratije, osvrt i kritika...

U vremenu savremnih političkih tokova, brojnih stranaka desne i lijeve orijentacije veoma je značajno objasniti i približiti građanima određene političke ideje savremenog crnogorskog društva, koje mogu imati puni i pravi uticaj na život građana CG. Ovim tekstom želim da približim građanima ideju socijaldemokratije, ali ne samo ideju, već i kritički osvrt na aktuelno stanje.

Socijaldemokratija je naziv za struju nastalu u marksističkom pokretu s kraja XIX i početka XX vijeka, koja je držala da će se transformacija kapitalističkog u socijalističko društvo kroz niz postepenih ali veoma značajnih reformi BEZ REVOLUCIJE. Socijaldemokrate se zalažu za zakonodavstvo čiji je cilj da kroz poresku i socijalnu politiku smanjiti, danas nažalost sve prisutniju, razliku između siromašnih i bogatih. Prve socijaldemokratske partije koje su nastale u Evropi su zagovarale socijalizam u strogom smislu, koji bi bio postignut KLASNOM BORBOM, onako kako su je određivali ortodoksni marksisti povezani sa Socijademokratskom partijom Njemačke, čiji su osnivači ali i pioniri te ideje bili poznati intelektualci Avgust Bebel, Eduard Bernstajn, Fridrih Engels, Karl Kaucki i Vilhem Libkneht.

Socijaldemokratija je trenutno najjača struja socijalizma, koja u međunarodnoj politici ima mnoge izabrane funkcionere, dok je daleko iza nje demokratski socijalizam. Međutim, pokretači su često dio iste političke partije, kao što je slučaj sa Laburističkom partijom u Ujedinjenom Kraljevstvu, i Radničkom partijom u Brazilu danas.

Jedan od fantastičnih primjera ideje socijaldemokrateje koje ovdje moram da navedem i opišem je primjer skandinavske države Švedske koja je na najbolji mogući način sprovela ovu političku ideju u djelo za cjelokupnu doborobit njihovog društva. DRŽAVA BLAGOSTANJA ili na švedskom Folkhemmet, koji se najčešće odnosi na politički koncept švedske istorije u periodu od 1932-1976. godine kada je švedska Socijaldemokratska stranka bila na vlasti i izgradila izuzetno jak sistem SOCIJALNE ZAŠTITE. Osnovna vizija i ideja socijaldemokrata je bila da stvore društvo koje će ličiti na malu porodicu u kojoj SVI GRAĐANI POJEDNAKO DOPRINOSE.

Naziv “država blagostanja” pojavio se tokom javne rasprave 1928. godine, a skovao ga je Per Albin Hanson. To će ostati jaka okosnica socijaldemokratske ideje.

Tradicionalna ideja i vrijednosti socijademokratije na kojima je nastala država blagostanja, u Švedskoj su doživjele velike promjene u narednim decenijama. Jedna od centralnih ideja Socijaldemokratske partije, prije svega bivšeg premijera Švedske Jorana Persona, bila je takozvana zelena država blagostanja (koncept itekako primjenjiv u Crnoj Gori). Njegova ideja je bila da se ekonomija, dobrobit naroda i ekološka svijest mogu kombinovati u cilju stvaranja države blagostanja.

Crna Gora, kao moderna država u čijoj vlasti učestvuju i predstavnici i nosioci socijaldemokratskih ideja i programa, imaju priliku da daju svoj puni i pravi doprinos realizaciji tih ideja. Svjedoci smo da je jaz između bogatih i siromašnih sve veći, a ideja socijalne pravde i jednakosti običnog čovjeka zahtijeva pun angažman i traži stvaranje klime u kojoj bi običan građanin prepoznao ideju socijaldemokratije kao pravu i istinsku koja bi mu pružila punu socijalnu i pravnu sigurnost. Za to nam, siguran sam, treba puno rada i angažmana da bi se ostvario taj ideal i cilj.

U crnogorskom društvu, gdje su većina radnika POTLAČENI NAJAMNICI bez socijalne, pravne, zdravstvene zaštite, moramo doprinijeti da običan građanjin osjeti blagodeti ideja socijaldemokratije. Ne smijemo sebi dozvoliti sebi da upadnemo u zamku politike u kojoj je samo pojedincima dobro, već se istinski truditi da običan crnogorski građanin dobije punu i pravu afirmaciju ideja socijademokratije i da prepozna nosioce tih ideja koji će se kroz formu države blagostanja truditi da Crnu Goru, kroz socijalnu reformu, pridruže državama Evrope u kojima ta ideja živi i traje decenijama.

Autor je portparol OO SD Cetinja i magistrand saobraćajnog fakulteta u Nišu

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")