Postoje različiti izvještaji o tome da li Rusija ekonomski i finansijski poustaje zbog sankcija i smanjenih isporuka energenata Zapadu. Njemačkom biznis svijetu je veoma bitno da se zna da je dramatično smanjio svoje poslovanje sa agresorom koji je napao Ukrajinu. Ranije su neke kompanije i institucije dugo stajale uz Moskvu, a bilo je i izvještaja da se zaobilaze EU ograničenja isporuka, preko trećih zemalja.
Najnovije informacije krovnog udruženja privrednih lobista, tzv. Istočnog odbora njemačke privrede, kažu da je izvoz u Rusiju u prvih 7 meseci ove godine pao za 40%. A ukupno je izvoz u 29 država istoka porastao za 2%, na 161 milijardu eura.
Slom poslovanja sa Rusijom je nadoknađen, rekla je u utorak u Berlinu nova predsjednica Istočnog odbora Cathrina Claas-Mühlhäuser. Ona je izvijestila o „iznenađujuće snažnom razvoju njemačke istočne trgovine“. Međutim, uvoz iz regiona je opao za 7% na 156 milijardi eura, prije svega zbog pada kupovine energenata.
“Razdruživanje napreduje velikom brzinom”
Značaj Rusije je ove godine dodatno narušen, jer je ova zemlja pala sa 14. mjesta među najvažnijim privrednim partnerima Nemačke - na 36. mjesto. Razmjena je pala za 27 milijardi eura ili 76% na samo 8,4 milijarde eura do kraja jula. „Razdruživanje sa ruskim tržištem napreduje velikom brzinom“, naglasila je Claas-Mühlhäuser.
Većina kompanija je smanjila svoje poslovanje čak i više nego što je to propisano sankcijama. I to uprkos činjenici da Kremlj sve više otežava povlačenje stranih firmi sa ruskog tržišta. „Mnoge kompanije su vezane ugovornim obavezama i ne mogu jednostavno napustiti rusko tržište, a da sebe i svoje lokalne zaposlene ne podvrgnu krivičnom gonjenju.”
Predsjednica je jasno stavila do znanja da se ne radi o potpunom prekidu svih veza sa Rusijom. Odbor je posvećen održavanju aktivnosti u sektorima koji nisu sankcionisani, kao što su zdravstvo, poljoprivreda i snabdijevanje hranom. A to znači da ne treba zatvoriti sve kanale plaćanja: „Potpuno povlačenje evropskih banaka iz Rusije, kako je nedavno zahtijevala Evropska centralna banka, imalo bi dramatične posljedice po sve strane kompanije.”
Podrška za zatvaranje sankcionih rupa
Istočni odbor sada i javno priznaje da postoje načini da se zaobiđu sankcije. Podržavamo EU u zatvaranju sankcionih rupa na Južnom Kavkazu i Centralnoj Aziji, navodi se u saopštenju. Međutim, ove treće zemlje ne treba osuđivati prebrzo. Protiv Rusije je na snazi 30.000 pojedinačnih sankcija, a napori koje kompanije ulažu da spriječe kršenja su „gigantski“. Broj osoblja njemačke carine i Zavoda za kontrolu izvoza (BAFA) mora se povećati, a kontrole treba koncentrisati na robu važnu za vođenje rata.
Sa obimom od 231 milijardu eura do kraja jula, trgovina sa “višegradskim državama” Poljskom, Mađarskom, Češkom i Slovačkom veća je nego njemačka trgovina sa Kinom ili SAD. Dobro idu poslovi i sa Rumunijom, Centralnom Azijom i Ukrajinom. Odbor je obnovu i izgradnju Ukrajine proglasio za svoj prioritet. Većina njemačkih kompanija je uprkos ratu ostala u Ukrajini, neke su planirale nova ulaganja u energiju vjetra, proizvodnju sjemena i industriju građevinskog materijala.
Odbor je pohvalio poboljšane izvozne i investicione garancije njemačke savezne vlade, ali žali zbog nedostatka garancija za prevoz robe i za zaposlene na službenim putovanjima. „Svojim investicijama i partnerstvima njemačka privreda nastavlja da bude na pole-position u našim partnerskim zemljama“, rekla je Claas-Mühlhäuser.
(Frankfurter Allgemeine Zeitung / FAZ)
Prevod: Mirko Vuletić
Bonus video:
