Nakon Drugog svjetskog rata, narodi Ujedinjenih nacija izrazili su riješenost da, kako navodi Povelja UN - „spasu buduća pokoljenja od pošasti rata, koji je dvaput u toku našeg života nanio čovječanstvu neizrecive patnje“.
Raskršće
Danas - 78 godina kasnije, u eri rastuće neizvjesnosti - ponovo smo na raskršću. Već u januaru 2023. godine u svijetu je zabilježen najveći broj nasilnih sukoba od 1945. godine, a procjenjuje se da jedna četvrtina čovječanstva živi na mjestima pogođenim sukobima.
Invazija na Ukrajinu kao i konflikt u Izraelu i Gazi, doveli su do ozbiljnih kršenja međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava, kako generalni sekretar UN neprestano naglašava. Nepoštovanje međunarodnog humanitarnog prava sada je sistemski problem, uprkos tome što su ova pravila stara više od 150 godina. Ta pravila su odavno trebala biti integrisana u sve naše pravne sisteme, ali činjenica je da to nisu.
Pored gubitka mnogih nevinih života u Ukrajini, Izraelu i Gazi, uključujući naših 89 kolega iz Ujedinjenih nacija - više nego bilo kada u istoriji naše organizacije, milioni ljudi su raseljeni zbog sukoba širom svijeta. Ljudi se raseljavaju i iz drugih razloga, kao što su ekonomske poteškoće, suše, poplave, prirodne opasnosti, jer se suočavamo sa egzistencijalnom prijetnjom klimatskih promjena i njihovih posljedica.
Kompleksni izazovi - globalna rješenja
Naša istorija je zajednička i veoma složena. Takvi su i izazovi današnjeg svijeta. Ako se ne riješe na brz i pravedan način, uz utvrđivanje odgovornosti za posebno za najgnusnije zločine, lako može doći do široko rasprostranjenog nezadovoljstva, i začaranog kruga nasilja.
Na kraju, nasilje će prestati - ali po koju cijenu? Koliko će života biti izgubljeno, koliko ljudi prisilno raseljeno, koliko djece lišeno djetinjstva, koliko će doživotnih trauma biti naneseno, prije nego što kažemo da je dosta i prestanemo kriviti samo druge i sagledavati izazove sa kojima se danas zajednički suočavamo samo iz vlastite perspektive. Prije nego što počnemo prepoznavati ljudskost, ne samo u sebi i onima s kojima se povezujemo, već i u drugima - tu leži ključ naše zajedničke budućnosti. Da bismo to učinili, moramo naučiti lekcije iz prošlosti, dobro poznate ljudima sa Zapadnog Balkana, da u ratovima nema pobjednika.
Za globalne izazove potrebna su globalna rješenja. Ujedinjene nacije ostaju jedina globalna organizacija koja u tome može odigrati važnu ulogu sa svim svojim snagama i uprkos slabostima, jer su u stanju okupiti 193 države članice za dijalog o miru i sigurnosti, razvoju i ljudskim pravima, što su tri stuba svjetske organizacije. Kao što je generalni sekretar Antonio Gutereš rekao na ovogodišnjem Danu UN „Ujedinjene nacije su odraz svijeta kakav on jeste“, svijeta koji je podijeljen. Ali, kako je dodao, Ujedinjene nacije su i „težnja ka svijetu kakav znamo da može biti“, te da „mi možemo i moramo biti Ujedinjene nacije“. Ali prisjetimo se i onoga što je bivši generalni sekretar Dag Hammarskjold rekao 1954. godine - da „UN nisu stvorene da odvedu čovječanstvo u raj, već da spasu čovječanstvo od pakla“.
Ljudska prava za dostojanstvo, slobodu i pravdu za sve
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima je važan alat u rješavanju kompleksnih izazova današnjice. Ove godine obilježavamo 75. godišnjicu deklaracije. Uprkos sve većim napadima na ljudska prava kojima svjedočimo, Univerzalna deklaracija može biti naša glavna nada i smjernica u nastojanju da se suočimo sa uzrocima i spriječimo da se ti izazovi pretvore u nešto gore, poput sukoba i rata. Poštovanje Deklaracije i njenih trideset članova pomoći će nam da izgradimo društva koja su inkluzivna, u kojima svi ljudi - bez diskriminacije - imaju pristup jednakim mogućnostima da razviju svoj puni potencijal i gdje djeca, mladi, žene i muškarci mogu učestvovati i gdje se njihovi glasovi mogu čuti - čak i ako daju kritički osvrt. Društva u kojima svi poštuju druge, bez obzira na njihove razlike. Gdje su obrazovanje i zdravstvena zaštita pristupačni i dostupni svima, bez razlike, na nivou kvaliteta koji ljudi zaslužuju. Tamo gdje postoji pristojan rad ali i socijalna zaštita za one u stanju potrebe, kako bi svi mogli živjeti dostojanstveno. A kada dođe do kršenja prava, nepristrasne i nezavisne institucije efikasno uspostavljaju pravdu, tretirajući sve jednako pred zakonom.
Crna Gora je predstavila nacionalnu izjavu o posvećenosti Ciljevima održivog razvoja, na globalnom Samitu o održivom razvoju, u septembru ove godine. Ohrabrujem Crnu Goru da izjavu o posvećenosti ostvarivanju ljudskih prava iskaže na obilježavanju 75. godišnjice Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima 11. i 12. decembra, čiji će domaćin biti Visoki komesar UN za ljudska prava u Ženevi.
Uz iskrenu čestitku ljudima Crne Gore povodom 75. godišnjice od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, još jednom naglašavam opredijeljenost tima Ujedinjenih nacija da pruži podršku zemlji na putu ka snažnijem ostvarivanju ljudskih prava, mira i sigurnosti i razvoja svih.
Autor je rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori
Bonus video:
