Sa Donaldom Trampom počelo je doba političke disrupcije. Provokacija postojećeg sistema kroz nepredvidljivost i odstupanje od normi bila je i ostala vodeći princip Trampove "dealmaker" politike. Sastav vlade za njegov drugi mandat, koji počinje 20. januara, odražava ovaj princip, a jedno od najnovijih imenovanja posebno.
Tramp je imenovao Ričarda Grenela za izaslanika za specijalne misije. Grenel, koji je bio američki ambasador u Njemačkoj od 2018. do 2020, sada će raditi lično za predsjednika SAD "u nekim od najopasnijih oblasti na svijetu, uključujući Venecuelu i Sjevernu Koreju". Šta to znači u praksi, nije jasno. Ali ono što jeste jasno: Grenela će Tramp koristi kao oružje za sve.
Grenel neće biti podređen Stejt departmentu ili Pentagonu nego direktno predsjedniku. Kad ga Trump pošalje u misiju, specijalni izaslanik Grenel dolaziće eksplicitno u ime najmoćnijeg čovjeka na svijetu. To ima težinu i značaj. I spoljnopolitički i na unutrašnjem planu.
Grenel je disruptor, a kad zatreba i razarač. Iako su članovi vlade po rangu viši od njega, svakog pojedinačno mora da potvrdi Senat - državni sekretar Marko Rubio, Majkl Valc savjetnik za nacionalnu bezbjednost, ministar odbrane Pit Hegset - svi su već napravili više grešaka. Grenel je čuven po tome što liferuje brze rezultate. On je, kao diplomac Harvarda, ovim imenovanjem postao vrh vrha.
Mnogi u Vašingtonu su spekulisali da će Grenel dobiti mjesto ministra u vladi u Cabinet Roomu. Pogotovo što je usko povezan sa Trampovim klanom. A i odličan je prijatelj, kao deklarisani homoseksualac, sa Trampovom suprugom Melanijom, sa kojom posećuje pro-LGBT događaje.
Sa Trampovim zetom Džaredom Kušnerom aktivan je na Balkanu, gdje, između ostalog, u Beogradu grade milionske projekte nekretnina. "Niko nikada ne treba da se izvinjava što želi da zaradi novac", prokomentarisao je Grenel svoje aktivnosti na albanskoj televiziji prošle godine.
Američko izdanje lista "Politico" nedavno je dokumentovalo koliko je Grenel želio da postane ministar spoljnih poslova. "Ili državni sekretar ili ništa", jasno je rekao u Trampovim krugovima. Grenelove pristalice iz "Make America great again" čak su planirale da angažuju online influensere da šire pozitivne komentare o njemu i drugim potencijalnim kandidatima, navodi "Politico".
Ali od toga nije bilo ništa. Rubio, Valc i za ljevicu kontroverzni Hegset biće odgovorni za spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku u Trampovom kabinetu. To ih gura u mlinove SAD parlamentarizma, koje Grenel može da izbjegne zahvaljujući svom ad hoc poslu. Time su tenzije sa administracijom neizbježne - ali to je upravo ono što Tramp voli. To drži njegove sljedbenike "pod temperaturom".
Mnogi u Berlinu do danas se sjećaju Grenelovih disrupcija, kojim je ovaj sada 58-godišnjak zasuo njemačku diplomatiju kada je preuzeo američku ambasadu na Pariser Platzu u Berlinu, u proljeće 2018. Čim je predao akreditive njemačkom saveznom predsjedniku, Grenel je svojim njemačkim domaćinima jasno stavio do znanja da je stara transatlantska ušuškanost okončana.
"Njemačke kompanije koje trguju sa Iranom treba momentalno da prestanu sa tim aktivnostima", objavio je ambasador Grenel na Tviteru. Kompanije i političari u Berlinu su reagovali zgranuto na ovaj brutalno direktan zahtjev za jednog ambasadora.
Američka ljevica se sada pita da li imenovanje Grenela ipak treba da potvrdi Senat. Kongres SAD, sa tada lijevom većinom, odobrio je 2023. izmjenu zakona po kojoj i specijalni izaslanici moraju da prođu službeno saslušanje u Senatu. Međutim, Tramp bi mogao da postavi Grenela kao svog specijalnog izaslanika direktno u Bijelu kuću umjesto preko Stejt departmenta. Time bi se, u Senatu, izbjeglo saslušanje, čiji bi sadržaj mogao da dospije na naslovnice, između ostalog, i zbog Grenelovih unosnih poslovnih veza sa Srbijom i Albanijom.
A to se ne bi dopalo ni predsjedniku ni njegovom izaslaniku.
(Welt)
Prevod: Mirko Vuletić
Bonus video:
