(a) - Stavovi M. Đ.: Već u prvom tekstu 07. 09. 2024. godine predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanovoić (M. Đ.) ocjenjuje da je “važno upoznati sa poslovnim rezultatima EPCG i EPCG-GRUPE ( EPCG – CEDIS – RUP – EPCG-SOLAR-GRADNJA – EPCG-ŽELJEZARA NIKŠIĆ – ZETA ENERGY – EPCG DOO BEOGRAD)”. Uspostavlja i granicu perioda upoređenja 31. mart 2021. godine kao početak rada novih rukovodstava u Grupi.
(b) - Reagovanje B. K.: U mojem tekstu od 19. septembra sam obrazložio stav zbog čega je u analizi poslovanja EPCG i Grupe EPCG jedino korektno posmatrati šestogodišnji period 2018–2023. godina. Uvažavajući predlog M. Đ. o datumu razgraničenja tom periodu upoređivaću rezultate poslovanja u periodima:
- 01. 01. 2018. do 31 .03. 2021. godine (39 mjeseci), ranije rukovodstvo,
- 01. 04. 2021. do 31. 12. 2023. godine (33 mjeseca), novo rukovodstvo.
(b.1.) Ostvarena dobit / gubitak
U tabelama a1 i a2 prikazani podaci su o ostvarenoj dobiti / gubitku u poslovanju poslije oporezivanja za tri ključna preduzeća Grupe.
Nekoliko navoda o proračunu:
- Za EPCG sam za 2021. godinu koristio podatke o dobiti prema kvartalnim finansijskim iskazima koji su dostupni;
- Za CEDIS i RUP sam za 2021. godinu, u nedostatku kvartalnih finansijskih iskaza, godišnje iznose dijelio proporcionalno broju mjeseci;
- Radi korektnosti upoređenja u zaključivanju sam računao sa prosječnim mjesečnim iznosima uporednih veličina.
Analizom sam došao do sljedećih zaključaka:
1. U šestogodišnjem periodu od 01. 01. 2018. do 31. 12. 2023. godine EPCG AD i Rudnik uglja AD su ostvarili u svim godinama dobit u poslovanju, dok je CEDIS imao gubitke u 2021. i 2022. godini;
2. U periodu 01. 01. 2018. do 31. 03. 2021. u odnosu na period od 01. 04. 2021. do 31. 12. 2023. neto dobit poslije oporezivanja je bila:
- kod EPCG za 18% veća,
- kod CEDIS 18 puta veća,
- kod RUP za 10% manja,
- ukupno kod sve tri kompanije Grupe EPCG za 17% veća.
3. Definitivno, finansijsko poslovanje u periodu ranijeg rukovodstva je bilo povoljnije u EPCG AD, u CEDIS d.o.o. i Grupi EPCG kao cjelini, a nešto nepovoljnije u Rudniku uglja AD.
(b.2.) Dividenda
Dividenda je, kažu, dio profita kojeg akcionar naplaćuje na osnovu svoje akcije a čiju visinu određuje skupština akcionara ili odbor preduzeća u zavisnosti od rezultata preduzeća i u skladu sa pravilima akcionarskog društva.
Jedna digresija!
Često ćete čuti u javnom prostoru da su svi građani vlasnici Elektroprivrede. Ta se poštapalica najčešće koristi od dijela političara-demagoga kada se obraćaju građanima, nažalost i od dijela najvećih rukovodilaca u energetskim preduzećima.
Istina je drugačija. Vlasinci Elektroprivrede su Država CRNA GORA oko 98,5 % i mali broj građana preostalih 1,5%, a ko je vlasnik dobija dividendu.
Svi to ne dobijamo, više je nego jasno.
Vratimo se temi.
O dobiti smo rekli ranije a sada da vidimo kako kod nas stoje stvari sa dividendom.
Odlukama Skupštine akcionara EPCG AD Nikšić, akcionarima je isplaćena dividenda:
- 12. 09. 2018. godine iz neraspoređene dobiti na kraju 2017. godine u iznosu za od 55.281.476,15 eura;
- 27. 12. 2019. godine za 2018. godinu u iznosu za od 38.274.192,72 eura;
- 29. 06. 2021. godine za 2020. godinu u iznosu za od 30.8314.988,58 eura;
- 21. 09. 2023. godine za 2021. godinu u iznosu za od 8.391.372,51 eura.
Za 2022. godinu zbog negativnog poslovnog rezultata Grupe EPCG dividenda nije isplaćena.
Za 2023. godinu postoje uslovi za isplatu ali Skupština akcionara EPCG o tome još nije odlučila.
Svedimo priču na milione, lakše je zapamtiti.
Po osnovu rezultata poslovanja ostvarenih sa 2020. godinom (period ranijeg rukovodstva četiri godine) akcionarima je isplaćena dividenda u iznosu od 124,4 miliona eura ili prosječno godišnje 31,1 milion eura.
U periodu 2021–2023. godina (period novog rukovodstva 3 godine) isplaćena je dividenda u iznosu od 8.4 miliona eura ili prosječno godišnje 2,8 miliona eura.
Zaključci:
- U periodu kada je preduzećem upravljalo ranije rukovodstvo isplaćen je 11 (jedanaest) puta veći iznos dividende od čega 98,5% u korist države Crne Gore a 1,5 % manjinskim akcionarima.
- Iz oba ključna parametra za ocjenu poslovanja preduzeća, dobit i dividenda, u slučaju EPCG AD i Grupe EPCG zakjučujemo da je poslovanje u periodu od 01. 01. 2018. do 31. 03. 2021. godine kada je preduzećem upravljala ranija poslovna garnitura bilo uspješnije.
Šta je razlog ovome kada se ima u vidu činjenica da su sve pretpostavke za poslovanje bile mnogo bolje u trogodišnjem periodu 2021–2023 godina u odnosu na tri godine prije toga?
Ranije u Osvrtu (2) na tekstove “EPCG u brojkama“ naveo sam:
- negativne posljedice nepotrebnog enormnog zapošlavanja u energetskim kompanijama koje su u EPCG u poslednje tri godine koštale 18,8 miliona eura i prenijeti u naredne godine,
- i poništeno ulaganje od 17,7 miliona eura u kadrovsku reformu izvršenu do 2020. godine,
- stanje u neenergetskim preduzećima Grupe sa kumuliranim gubitkom u poslovanju 8,5 miliona eura u 2022. i 2023. godini,
- korišćenje kadrovskog potencijala u Solar gradnji na nivou ne većem od 30%.
U nastavku ću se osvrnuti na nekoliko, po mojem mišljenju, ključnih razloga neostvarivanja poslovnih rezultata koji su trebali da odraze energetske, ekonomske i tržišne povoljnosti koje su nesporno postojale u prethodne tri godine.
(b.3.) 2022. godina – nepoštovanje odluke Vlade o planu korišćenja akumulacija hidroelektrana (šteta oko 21 milion eura).
Portal ADRIJA 11. 03. 2022. godine objavljuje izjavu predsjednika Odbora direktora nacionalne energetske kompanije (EPCG) M. Đ.: “Iako planirani Bilans električne energije, za 2022. godinu pokazuje da ukupno za mjesec mart EPCG raspolaže sa viškom od 117 GWh, operativno nije slučaj da EPCG ima tolike viškove jer su hidrološke prilike loše za ovaj period godine”.
Dakle u EPCG su bili svjesni problema manjeg energetskog sadržaja akumulacija od planiranog ali to im nije smetalo da jednovremeno izvezu u martu i aprilu oko 150 miliona kWh.
Na pitanje više puta postavljeno u javnosti zašto su u kompaniji kod ovakvog razumijevanja hidroloških prilika upravo tih dana smanjivali sadržaj akumulacija hidroelektrana, ne poštujući odluku Vlade o planu korišćenja, samim tim i Zakon o energetici, nikada nije stigao odgovor.
Kasnije, u ljetnjem periodu je ta količina energije morala da se uveze po znatno većim cijenama.
Učinjena je šteta od najmanje 21 milion eura.
Treba da znamo da je Plan korišćenja akumulacija sastavni dio Ekektroenergetskog bilansa koji u skladu sa Zakonomo o energetici svake godine odlukom donosi Vlada i kao takav nameće obavezu strogog poštovanja.
U tabeli 1 je prikazano odstupanje od planiranog energetskog sadržaja akumulacija u martu i aprilu, što je imalo za posljedicu adekvatno manji energetski sadržaj akumulacija od planiranog u svim narednim mjesecima.
Tabela 1
U tabeli 2 je sažeto je prikazan rezultat proračuna negativnog efekta za poslovni rezultat EPCG.
Tabela 2
(Šira eleboracija se može naći Google pretragom u tekstu koji sam objavio januara 2023. godine sa naslovom: Pogrešnom poslovnom odlukom do velikog gubitka prihoda EPCG.)
(b.4.) 2022. godina – odraz nepoštovanje plana korišćenja akumulacija na godinu kao cjelinu.
Iz Elektroprivrede su objavili podatke da je uvoz električne energije u 2022. godini iznosio 700,3 GWh po prosječnoj cijeni od 287,6 € /MWh a što je koštalo 201,4 miliona €, a izvoz 883,8 GWh po prosječnoj cijeni 237,8 €/MWh, što je rezultiralo prihodom od 210,2 miliona €. Neto saldo (veći prihod od izvoza od troška uvoza) iznosio 8,76 miliona €. Izvezeno je za 183,5 GWh električne energije više nego što je uvezeno.
Rezime:
- izvezeno je za 183,5 miliona kWh ili za 26,2% više električne energije nego što je uvezeno,
- cijena uvoza je bila veća od cijene izvoza za 49.8 €/MWh ili za 20,9%,
- posljedica, neto dobit iz uvozno-izvoznih aranžmana u 2022. godini je bila samo 8,76 miliona eura, pa zaključujemo
- višak je praktično prodat po cijeni od 47,7 eura/MWh ili 5 puta manjoj od prosječne prodajne cijene izvoza EPCG te godine.
Na drugi način rečeno, da je EPCG u 2022. godini ostvarila prosječnu cijenu izvoza jednaku cijeni uvoza, dobit bi joj bila za 50,2 miliona eura veća a ne samo za 8, 7 miliona koliko je ostvareno prema računu zvaničnika preduzeća.
U desetogodišnjem periodu od 2011. do 2020. godine, prema izvještajima EPCG u devet godina ostvarena cijena izvoza ne ista, nego veća od cijene uvoza.
(b.5.) Intervencije prema kćerkama kompanijama (nepotreban trošak nekoliko desetina miliona eura)
Pored gore opisanih razloga lošijeg poslovanja EPCG od očekivanog i realno mogućeg, treba dodati propuste koji su učinjeni u 2022. i 2023. godini u odnosu EPCG prema kćerkama kompanijama CEDIS, EPCG Solar gradnja i EPCG Željezara u 2022. i 2023. godini.
U više navrata je vršena dokapitalizacija svih kćerki kompanija radi sanacije njihovog lošeg poslovanja, naknadno izdavana knjižna odobrenja CEDIS-u za smanjenje cijene električne energije za gubitke uz narušavanje principa tržišnog poslovanja i dovođenje drugih učesnika na tržištu u neravnopravan položaj…
Posljedica svega je nekoliko desetina miliona eura lošiji poslovni rezultat EPCG AD u protekle tri godine.
I konačno, da je u poslednje tri godine spriječen negativan uticaj na prihod EPCG zbog prekomjernog zapošlavanja radnika u Grupi EPCG odnosno zbog enormnog povećanja troškova zarada naknada zarada i ostalih ličnih rashoda kao i propusti u realizaciji uvozno-izvoznih aranžmana (izuzetak je 2023. godina) i loša politika prema kćerkama kompanijama, već danas bi pozicija EPCG bila znatno povojnija i sa značajno manjom brigom zbog smanjenja proizvodnje privremenim izlaskom TE Pljevlja iz pogona u sljedećoj godini.
Osim toga, kako u opisanim okolnostima dati valjano obrazloženje kupcima za povećanje cijene električne energije.
Energična akcija nadležnih državnih organa već kasni!
Bonus video:
