Kotorska javnost je zabrinuta zbog realne mogućnosti gubitka statusa mjesta kulturne baštine UNESCO u narednoj godini. Time bi Kotor izgubio viziju održivog razvoja i prestižnog svjetskog brenda. Ostao bi resentiman i pad u provincijski prosjek.
Evidentan je izazov nekontrolisane urbanizacije od početka ovog vijeka u zaštićenom području Kotora. Monitoring misija UNESCO-a je još 2003. ukazala na otvoreni problem nekontrolisane urbanizacije i potrebu integralnog upravljanja područjem. Od tada teče proces usaglašavanja i usmjeravanja crnogorske strane od strane UNESCO-a.
Devastacije prostora putem prekomjerne urbanizacije su se ciljano vršile intervencijama na planskim dokumentima nižeg reda, u nedostatku adekvatnih strateških planskih dokumenata i tako je obesmišljen proces planiranja. Primjeri devastacije po ovom modelu su Kostanjica, Škaljari, Dobrota i Turski rt (Verige). Akteri koji su omogućili ovakvu praksu u posljednjih 15-ak godina su Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT), Ministarstvo kulture i Opština Kotor, uprkos oštrim upozorenjima nadležnih tijela UNESCO.
Na poslednje zahtjeve Komiteta svjetske baštine UNESCO od sredine prošle godine, u vezi uspostavljanja jasnih mehanizama za upravljanje Zaštićenim područjem, Vlada CG nije uradila gotovo ništa. Trebalo je da se usvoji Studija zaštite kulturnih dobara kao osnova za izradu prostornih planova, Studija vizuelnog uticaja za most Verige, Procjene uticaja na nasleđe (HIA) za Morinj, Kostanjicu i Glavate, kao i usklađivanje svih planskih instrumenata sa HIA. Zato je postaviljen imperativni rok da se do 1.decembra 2017. riješe otvorene problemi koji se tiču daljeg opstanka Zaštićenog područja Kotora na Listi Svjetske baštine UNESCO. Tek početkom februara ove godine Vlada CG je usvojila Akcioni plan vis a vis zahtjeva UNESCO.
U javnoj polemici između Ministarstva kulture i Društva prijatelja bokeške baštine izašla je na vidjelo nekonzistentnost Plana i nedostatak ličnog integriteta kreatora, koji ne prepoznaju ličnu odgovornost za predlaganje onih mjera od kojih su okretali glavu u predhodnom periodu (moratorijum na planska dokumenta za područje Kotora). Kako stvari stoje u ovom trenutku, malo je vjerovatno da će Vlada CG smoći snage da preduzme korektivne mjere i adaptira Plan u cilju rješavanje problema naznačenih u zahtjevima UNESCO.
Uvidom u uporednu praksu UNESCO na zaštićenim područjima koja su ugrožena prekomjernom urbanizacijom slučaj njemačkog grada Drezdena se pokazao indikativnim. Komitet svjetske baštine UNESCO je 2009. donio odluku o uklanjanju Drezdena sa Liste svjetske baštine zbog izgradnje mosta na Elbi, koji je degradirao vrijednost zaštićenog područja. Predhodno je ovo mjesto 2006. postavljeno na Listu svjetske baštine u opasnosti zbog plana izgradnje mosta.
Status Zaštićenog područja Kotora stečen je uspješnim lobiranjem diplomatije tadašnje SFRJ u UN, koja je iskoristila svjetski publicitet ovog područja poslije velikog zemljotresa iz 1979. Od tada se Područje razvija kao prestižni i svjetski prepoznatljiv brend Crne Gore. Danas Vlada CG u krajnjoj liniji određuje sudbinu ovog brenda. Ona zakonski definisanim položajem i raspoloživim kapacitetima kontroliše faktore koji određuju opstanak Zaštićenog područja Kotora na Listi svjetske baštine UNESCO.
Na osnovu javnog diskursa može se zaključiti da svaka od zainteresovanih strana iskazuje jasno diferenciran odnos prema značenju i vrijednosti Brenda. Tako se odnos Vlade CG mijenja sa promocijom liberalnog razvojnog modela, koji primijenjen na zaštićeno područje Kotora dovodi do devastacije prostora putem prekomjerne urbanizacije.
Na drugoj strani, hiljade turista iskazuju stavove i osjećaje divljenja prema ljepoti prirode i kulturnom nasleđu Zaštićenog područja Kotora. Za lokalne preduzetnike, brend UNESCO je pružio šansu diferencirane ponude na osnovu kompetitivnih prednosti brenda. Kotorska opština kao lokalna zajednica je ostvarila jedinstvenu međunarodnu promociju. Snaga brenda je uticala na jačanje građanskog ponosa, stavove i uvjerenja Kotorana. Svijest o ugroženosti Područja u velikoj mjeri je motivisala birače koji su optirali za aktuelne političke promjene na lokalnom nivou.
Vlada CG je u cjelini odgovorna za mogući gubitak statusa Zaštićenog područja, jer duže vrijeme nije preduzimala mjere iz svoje nadležnosti za očuvanje i unapređenje stanja. Ta politika otvara prostor afirmaciji partikularnih interesa tajkunskog lobija koji treba da pretvari Zaštićeno područje u bankomat za izvlačenje profita u okviru neo-liberalne kazino-ekonomije. Mogući gubitak statusa Zaštićenog područja kompromituje ideju održivog razvoja i lokalne demokratije kao temelja budućeg razvoja crnogorskog društva.
Autor je politikolog i član predsjedništva SDP Kotor
Bonus video:
