Sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat Dubravka Nikćević i kćerka poznatog dječijeg pisca Anta Staničića, Marija Gaj, svečano su juče otkrile spomen-ploču na njegovoj rodnoj kući u centru Tivta.
Time i promocijom reprinta tri Staničićeva najpoznatoja romana koje je izdao lokalni Centar za kulturu, okončan je niz manifestacija kojima je u Tivtu proteklih mjeseci obilježen veliki jubilej - 110 godina od rođenja jednog od najpoznatijih pisaca za djecu sa područja bivše Jugoslavije.
„Iz pijeteta prema velikom sugrađaninu, ovu godinu smo proglasili za godinu Anta Staničiča i obilježili je nizom manifestacija - počevši od premijere pozorišne predstave u koprodukciji Centra za kulturu Tivat i Gradskog pozorišta Podgorica, komada ‘Mali pirat’ nastalog po motivima Staničićevog najpoznatijeg djela, preko interaktivnog edukativnog časa u za tivatske učenike o djelu Staničića u sklopu ‘Evropskih dana kulturne baštine’, do današnjeg otkrivanja spomen-ploče na njegovoj kući i promociji reprinta njegova tri najpoznatija i najčitanija romana“, kazala je Nikčević.
Na maloj sceni Centra za kulturu u Sokolskom domu, potom su u prisustvu brojnih građana i predsjednika SO Tivat Ivana Novosela, promovisani reprinti tri Staničićeva romana: „Mali pirat“, „Bambusov štap“ i „Galebovo gnezdo“.
Direktor CZK-a Tivat profesor Neven Staničić kazao je da je izlišno govoriti o književnoj vrijednosti ta tri djela i edukativnoj snazi koje knjige Staničića nose za pripadnike mladih generacija, a što je uostalom, bilo uzrok da „Mali pirat“ decenijama bude nezaobilazna, obavezna školska lektira širom bivše Jugoslavije. Ta knjiga, međutim, odnedavno je u Crnoj Gori izbačena iz popisa obavezne lektire za osnovnu školu, dok je Srbija zadržala to djelo Staničića na tom spisku.
On se zapitao dodajući da li se kroz aktuelni status Staničićevog djela kao lektire, opravdano postavlja pitanje „čiji je Anto Staničić pisac: da li je on pisac srpske književnosti, ili ćemo biti spremni i dostojni da ga prozovemo i crnogorskim piscem“.
On je kazao da su romani „Mali pirat“, „Bambusov štap“ i „Galebovo gnezdo“ u reprintu štampani i na ćirilici i na latinici, „poštujući ono što je Anto radio cijelog svog života“ i da su poštovali jezik na kojem je on pisao“ bez obzira kako ga danas ko zove“.
Kompete knjiga Anta Staničića prvo će dobiti javna i biblioteke obrazovnih ustanova u Tivtu, zatim najbolji učenici i tek nakon toga naći će se u prodaji. Staničić je juče simbolično pakete sa knjigama Anta Staničiča uručio predstavnicima OŠ „Drago Milović“, OŠ „Branko Brinić“ i Srednje škole „Mladost“. Kćerka Anta Staničića, Mirjana Gaj evocirala je uspomene na svog oca i njegov odnos prema zavičaju. Istakla je da je njegovo stvaralaštvo bilo specifilno po kombinovanju bokeškog dijalekta sa književnom ekavicom, pa je Staničićev opus stoga bio čak i predmet jedne doktorske disertacija iz lingvistike.
„Moj tata je pisao za djecu i bez obzira na kom jeziku je to radio, razumiju ga i u Crnoj Gori, i u Hrvatskoj, i u Srbiji. Gdje god se ‘Mali pirat’ pojavio, a njegovo prvo izdanje je bilo u Zagrebu, on je bio čitana i voljena knjiga. Jezik je nešto što nas danas vezuje i nikako ne bi smjelo da nas razdvaja“, podvukla je Gaj dodajući da djeca na prostoru bivše Jugoslavije i danas, u vrijeme elektronike i modernih tehnologija, i dalje čitaju i vole knjige Anta Staničića jer na njih utiču roditelji koji su i sami prethodno u školi, decenijama čitali djela tivatskog pisca.
Bonus video:
