Mjurijel Barberi, francuska spisateljica, autorka je romana “Jedna ruža sama” o potrazi jedne žene za ocem kojeg nikad nije upoznala i ljubavlju za kakvu nije znala da je moguća. Ova knjiga je lijepa romansa prožeta drevnom mudrošću i bogata melanholijom ljubavi, usamljenosti i gubitka. Roman je objavila Čarobna knjiga u prevodu Olje Petronić.
Mjurijel Barberi je postala književna senzacija prije više od deset godina romanom “Otmenost ježa”, a sada u svom petom romanu predstavlja nam se pričom o potrazi za porijeklom i korijenima. Junakinja romana “Jedna ruža sama” je Roz, ona je upravo napunila četrdeset godina i odlazi u Kjoto na poziv advokata kako bi prisustvovala čitanju testamenta svog oca Harua. I tako, prvi put u životu Roz dolazi u Japan, gdje se, odsjevši u kući oca kojeg praktično nije ni poznavala, osjeća sve usamljenije i napuštenije. Dok je Pol, Haruov asistent, vodi u obilazak Japana koji je osmislio njen pokojni otac, gorčinu i bijes koje Roz osjeća smiruje tišina kamenja i drveća zen bašti kroz koje prolaze. Tokom tih šetnji ona upoznaje poznanike svog oca - grnčara i pjesnika, staru prijateljicu, kućnu pomoćnicu i šofera - a razgovori s njima pomažu joj da prihvati dio sebe koji je oduvijek odbacivala. I dok se čitanje testamenta bliži, otac joj polako, posthumno, otvara svoje srce pružajući kćerki duboki uvid u ljubav koju je gajio prema njoj, kao i priliku da prihvati svoje životne gubitke i zacijeli svoju dušu. Roman “Jedna ruža sama” je put kroz tajanstveni pejzaž i poetsko razmišljanje o misteriji ljubavi, ali i knjiga izuzetnog poštovanja prema Japanu.
O samom nastanku ove neobične knjige, Mjuriel Barberi kaže da je dugo imala na umu ideju da ispriča priču o ženi od njenog rođenja do smrti, koja obuhvata nekoliko decenija. Umjesto toga, knjiga je prerasla u jednu sedmicu u Japanu:
- Saznala sam da me više ne zanima duga priča, već onaj trenutak kada se nečiji život radikalno promijeni - ističe autorka. - Takođe sam znala da sam spremna da pišem o Japanu, da želim da tu bude prisutno i cvijeće i da će moja junakinja doživjeti neku vrstu lijeka, pretvarajući svoju patnju u radost. Onda je ostalo došlo prirodno: japanski otac, usamljenost, gubitak, izazov ljubavi, poziv na ljepotu. Ove teme me definišu kao pisca. One su prisutne u svim mojim romanima, ali svaki put pokušavam da ih drugačije oblikujem, pristupam im iz drugog ugla. “Elegancija ježa” je iskupljujuće putovanje ka unutrašnjoj ljepoti. “Život vilenjaka” je potraga za očaravanjem u nihilističkom i rasijanom svijetu, a “Neobična zemlja” nastavlja potragu vodeći računa o strašnim uslovima naše bolesne planete.
Intimna potraga je ono što karakteriše roman “Jedna ruža sama”, ali dok pratimo Rozino putovanje u Kjoto, takođe vidimo kako se ona povezuje s neizmjernošću ljudskog života. Otvara se drugima i nevidljivo nasljeđe je nadilazi na način na koji nikada ne bi zamislila. Njen put u Japan se pretvara u egzistencijalnu potragu.
Roman sadrži japanske narodne priče između narativnog tkiva, i njima se prekida Rozina pripovijest.
- Kada je roman objavljen u Francuskoj, bila sam iznenađena što je većina čitalaca mislila da su ove male parabole dio japanskog i kineskog folklora - objašnjava Mjuriel Barberi. - Ali one su potpuno izmišljene čak i ako imaju neke stvarne istorijske likove! Željela sam da budu u “zen modu”, da bacaju neke paradokse na Rozin put da pokažu složenost njene lične metamorfoze. Zapravo, u oba dijela knjige, one odjekuju i razgraničavaju rizike koje ona mora preuzeti ako želi da nauči kako živjeti: uz rizik patnje, neuspjeh, davanje, suočavanje s nepoznatim, ljubav i promjene. U azijskoj kulturi uvijek se više postavljaju pitanja nego što se daju odgovori. Radnja romana se odvija u Kjotu, koji je vrlo neobičan grad u Japanu. Dio grada u kome se odvija radnja je vrlo specifičan, jer ne govori mnogo o savremenom Japanu, ali u isto vrijeme daje pristup srži japanske kulture: obožavanju ljepote i duha kroz miješanje prirode i umjetnosti.
Rozin boravak u Japanu počinje posjećivanjem hramova što predstavlja dio očevih zahtjeva na samrti. To ističe važnost kulturne istorije, ljudske povezanosti i intimnosti. U romanu “Jedna ruža sama” autorka je koristila istoriju kako bi pomogla Rozi da prihvati ne samo njenog oca nego već i samu sebe. Kultura stvara intimnost, pa čak i prijateljstvo među ljudima koji se nikada nijesu sreli, i daju jedno drugom naslijeđe - a Rozino naslijeđe je o poniznosti i ljepoti, poštovanju i vjeri u duh. Knjiga se bavi i suštinom ljubavi, pa tako pred čitaocima iskrsavaju pitanja: ima li išta važnije od ljubavi, da li je ljubav najzahtjevnija stvar u našim životima, da li smo u stanju da volimo kako treba, da li volimo dovoljno, iskreno.
Francuska spisateljica Mjurijel Barberi je rođena 1969. godine u Kazablanki, u Maroku. Studirala je filozofiju u École normale supérieure, jednoj od najuglednijih visokoškolskih ustanova u Francuskoj. Književnica je i profesorka filozofije. Mjurijel Barberi je provela dvije godine u Kjotu, a potom, neko vrijeme u Amsterdamu. Danas živi u Francuskoj. Autorka je romana “Otmenost ježa”, “Poslastica”, “Život vilenjaka”, “Neobična zemlja” i “Jedna ruža sama”. Roman “Otmenost ježa” postigao je izuzetan uspjeh i kod čitalaca i kod kritike. Prodat je u 1.200.000 primeraka u Francuskoj, gdje je skoro dvije godine bio na listi bestselera. Sličan uspjeh doživio je i u Italiji, Španiji, Njemačkoj, i u mnogim drugim zemljama.
Bonus video:
