Ne rekoh vam da je Ministarstvo kulture i medija koncem prošlog mjeseca raspisalo, fanfare molim: “Konkurs(e) za sufinansiranje projekata/programa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva u 2024. godini - i to u u šest (6) oblasti: književnost, književno prevođenje, časopisi za kulturu i umjetnost, kulturno-umjetničke manifestacije i festivali, pozorišna djelatnost, likovna umjetnost, muzička i muzičko-scenska djelatnost i razvoj kulture na sjeveru Crne Gore.
I ne samo što je raspisalo konkurse, MKiM je pozvalo tzv. aplikante na tzv. Info dane na temu(e) konkursa - što je bilo upriličeno 18, 19. i 20. marta, u multimedijalnoj sali MKiM na Cetinju (ravnome i ništa manje slavnome) - s posebnim osvrtom na konkursne propozicije i načine prijavljivanja - a to što ni ovoga puta ne pomenuše arhitekturicu - svima nama najdražu oblast kulturno-umjetničkog stvaralaštva - o tome nekom drugom prilikom.
Što se tiče sredstava koja su izdvojena u ime sufinansiranja projekata/programa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva u 2024. godini - ovi iz MKiM vele da su izdvojena “rekordna sredstva” - u što ne sumnjamo, naravno - ali ipak nijesam uspio, ni uz natčovječanske napore, da izguglam o kojem je iznosu zapravo riječ. Maša (naša) je prošle godine sufinansirala ukupno 238 projekata i programa iz oblasti kulturno umjetničkog stvaralaštva u iznosu, ako joj je vjerovati, 925.613,00 eura - tako da je valjda za očekivati da će ove godine, ako bog da, biti probijena i “granica snova” (milion eura).
Rok za podnošenje prijava za konkurse je 28. mart - naredni četvrtak, molim vas - što će reći da je krajnje vrijeme da pakujte to što imate i da šaljete...
***
A što se tiče dokumentacije koju su tzv. aplikanti dužni da prilože - “Prijava na konkurs”, veli, “treba da sadrži”, između ostaloga - i “dvije preporuke stručnjaka u kulturi iz oblasti za koju aplicira” - i za pravna i za fizička lica.
Daleko od toga da sam stručnjak u bilo kojoj od oblasti koje se pominju u konkursima koje je raspisalo MKiM - ali se ipak desilo da me Mladen Zadrima, glavni i odgovorni urednik RTV Cetinje (cetinjskilist.com), istoričar i teoretičar umjetnosti i alumni Fakulteta umjetnosti Univerziteta Donja Gorica - na kojem sam, doskoro, sarađivao u nastavi - zamoli da napišem preporuku za projekat kojim namjerava da konkuriše na jednom od šest konkursa koje je raspisalo MKiM.
U to ime, osjetio sam se pozvanim da - uz preporuku - upoznam širu crnogorsku publiku sa projektom Mladena Zadrime: budućom publikacijom, naslovljenom “Džank art u Crnoj Gori” - jer stoji da sam, od starta, bio upoznat sa istraživanjem koje je rezultiralo magistarskim radom koji je Zadrima odbranio na FU UDG prije dvije godine - na temu “Džank art - odbačeni i korišćeni materijali u modernoj i savremenoj crnogorskoj umjetnosti” - i što sam, opet od samog starta, podržavao i to istraživanje, koje je Zadrima vrlo studiozno i vrlo sistematično sproveo, i naučni rad koji je predstavljao krunu tog istraživanja - i koji je, umnogome, prevazilazio format standardnog magistarskog rada na FU UDG.
***
Što je džank art? “Tokom dvadesetog vijeka”, veli Zadrima, “kao dio revolta i bunta protiv tradicionalnih vrijednosti - pa samim tim i otklona od materijala korištenih u slikarstvu i skulpturi - ali i u želji da se pokaže kako umjetnost može nastati od skoro pa bilo čega, pojedini umjetnici rade skulpture, asamblaže, kombinacije slika i skulptura i instalacije od raznih odbačenih materijala i predmeta” - što će reči da je džank art “utemeljen na poetici otpada”.
Džank art je posebno interesantan u kontekstu crnogorske umjetnosti. “Umjetnici su (ovo se odnosi na crnogorske umjetnike - op.a.) ispitujući mogućnosti materijala i njihovu kombinaciju”, veli Zadrima, “zavirili u svijet džank arta. Ostvaren je određeni broj djela, svakako, koja svojim značajem, zaslužuju da budu tretirana kao umjetnost otpada, iako su se crnogorski likovni stvaraoci, a i likovna publika, radije držali glavnih tokova i logike da ono što ne može da se okači na zid ili stavi u dnevnu sobu i nije neka umjetnost” - što je vrlo precizna konstatacija, ako mene pitate, koja, više indirektono nego direktno, ukazuje na ključni problem u svim oblastima crnogorske umjetnosti - a to je da ne postoji scena - odnosno scene - a znamo da se ništa ne dešava van scene - uz dodatnu opasku, opet s moje strane, da je crnogorska likovna scena ipak najbliža nečemu što bismo mogli nazvati umjetničkom scenom.
“Bez šire teorijske podloge ta djela (džank art - op.a.) nijesu dosegla značaj koju slične kreacije imaju u svijetu. Tek od skoro probuđena svijest o zaštiti životne sredine, ulazak u potrošačko društvo i nemilosrdni kapitalizam, daju naznake da se ovaj vid umjetnosti češće i ozbiljnije javlja i u Crnoj Gori”.
Molim lijepo...
***
Posebno interesantan segment projekta Mladena Zadrime je vizuelni materijal - fotografije radova koji se, po nekom od kriterijuma koje je Zadrima unaprijed dao, mogu svrstati u džank art. Iza tih radova stoje umjetnici poput Milije Pavićevića, Dada Đurića i Dimitrija Popovića, preko Siniše Radulovića i Danila Baletića, do Ivane Pejović - i mada ne stoji da su umjetnici, čije je radove Zadrima prikazao i teorijski obradio, primarno okrenuti džank artu - neki od njihovih radova definitivno pripadaju (i) džank artu.
Nakon uvida u vizuelni materijal koji je prikupio Zadrima, teško je oteti se utisku da ne bi imalo smisla vezivati pojedine umjetnike za opšteprihvaćene likovne tehnike, tipa: ulje na platnu - ili, u domenima skulpture, za opšteprihvaćene materijale: kamen, drvo, bronza ili, zašto da ne - sintetički materijali - ali kad je riječ o odbačenim materijalima industrijskog porijekla - onda to itekako ima smisla - što upućuje, na vrlo intrigantan način, na čitavu seriju pitanja koja bi se, u prvom redu, odnosila na pionirski posao sistematizacije djela, odnosno opusa crnogorskih umjetnika - u kontekstu činjenice da djela crnogorskih likovnih umjetnika uglavnom nijesu kodirana - što se posebno odnosi na opuse mlađih generacija crnogorskih umjetnika i umjetnica.
***
Projekat Mladema Zadrime je, na koncu, posebno interesantan u kontekstu grandiozne ideje o Muzeju savremene umjetosti, ako bog da, u novoj i velelepnoj zgradi - te je za očekivati da će se, u jednom trenutku - nadajmo se da taj trenutak nije daleko - ukazati potreba - o kojoj se u ovom trenutku očigledno ne razmišlja sistemski - da se taj velelepni prostor, ako bog da, ispuni validnim sadržajem - odnosno smislom. Ubijeđen sam da bi Mladen Zadrima, kao istoričar i teoretičar umjetnosti - ukoliko bi bio uključen u projekat MSU CG, na ovaj ili na onaj način - doprinio da ta stvar prodiše, progleda i prohoda.
Drugo, pomenuti magistarski rad Mladena Zadrime je i jasan signal i svojevrsna propusnica (backstage pass) u birano društvo istoričara i teoretičara umjetnosti koji djeluju na crnogorskoj likovnoj sceni - a mogao bi poslužiti i kao svojevrsni uzor (paradigma) budućim istoričarima i teoretičarima umjetnosti koji pohađaju nastavu na FU UDG - pogotovo u svijetlu činjenice da se na UDG insistira upravo na kreativnom, odnosno operativnom znanju - tako da bi mi bilo neizmjerno drago kada bi projekat/naučni rad “Džank art u Crnoj Gori” Mladena Zadrime, bio publikovan.
Bonus video:
