Analitičko odjeljenje Evropskog parlamenta u svom posljednjem izvještaju ocjenjuje da je "puno priznanje Kosova i njegovo članstvo u većini međunarodnih institucija i dalje vrlo daleko, iako je više od 100 zemalja, uključujući 23 zemlje članice EU, priznalo Kosovo".
U izvještaju analitičkog centra, koji služi za informisanje evropskih parlamentaraca o razvoju situacije u oblastima o kojima se razgovara u Evropskom parlamentu, konstatuje se da su odnosi između Beograda i Prištine zategnuti, a napredak ka normalizaciji u zastoju.
"Uprkos sve jačem pritisku na obje strane, u cilju konačnog postizanja sporazuma koji bi otvorio vrata članstva u EU, odnosi ostaju zategnuti, a napredak ka normalizaciji je u zastoju", zaključuju u EP.
U izvještaju se, takođe, navodi da Srbija "svoju nekadašnju pokrajinu i dalje vidi kao dio svoje teritorije" i da je EU uslovila "pristupanje i Srbije i Kosova Uniji prethodnom normalizacijom odnosa dvije strane" i podsjeća da su od 2011. godine, uz posredovanje EU, dvije strane riješile neka od "tehničkih pitanja", ali sve do danas neslaganja sprječavaju svakodnevnu komunikaciju u oblasti trgovine, energetike, prelaska granica, prenosi Tanjug.
"Uprkos naporima da integriše većinsku srpsku zajednicu sa sjevera Kosova, Priština se i dalje muči sa kontrolom tog regiona. Iako je 2013. i 2015. godine dogovorena autonomija za većinsku srpsku zajednicu na Kosovu, napredak po tom pitanju je u ćorsokaku", stoji u izvještaju tink tank službe Evropskog parlamenta.
Dodaje se i da su 2018. godine predsjednik Srbije i kosovski predsjednik pokrenuli ideju o "korekciji granica", što je, kako se navodi, snažno kritikovala Njemačka, zbog straha od pokretanja nestabilnosti i dovođenja u pitanje drugih granica na Zapadnom Balkanu.
U izvještaju analitičara koji rade za Evropski parlament dodaje se da ideja zamjene teritorija ima snažan otpor i "unutar Srbije i unutar Kosova".
Bonus video:
