NATO je tokom rata na Kosovu koristio lako i teško naoružanje - obogaćeno uranom. To mnogi smatraju uzrokom povećanog broja oboljelih od leukemije u djelovima Kosova, gdje su se vodile najžešće bitke.
Pokojni američki diplomata Ričard Holbruk je put između Kijeva i Kline na Kosovu jednom nazvao najopasnijom saobraćajnicom na svijetu. To je bilo krajem 90-ih godina prošlog vijeka, kada su se upravo tu vodile žestoke borbe između kosovskih i srpskih snaga. Tada su se 1999. avioni NATO saveza uključili u borbu protiv Miloševićevih vojnih snaga. Ishod borbe je poznat.
Međutim, bombe NATO vazdušnih snaga namijenjene borbi protiv oklopnih vozila nisu pogađale samo tenkove srpske vojske, nego je i čitava okolina bila gotovo sravnjena sa zemljom.
Gradnja na zagađenom tlu?
U borbi protiv tenkova avioni NATO-a su upotrebljavali i uranom obogaćeno oružje. I upravo se oko ostavština ovih borbi i dalje raspravlja u Klini.
UN zaključile da nema opasnosti
Mnoge zgrade ovdje, pa tako i nova policijska stanica, izgrađene su mnogo godina nakon borbi. Policajci koji nisu željeli da im se objavljuju imena, samo kažu da se gradilo, a da prije toga zemljište nije bilo očišćeno. Godine 2001. su ovdje bili italijanski vojnici koji su doduše tvrdili da nema povećane radijacije. Ali strah od radijacije je prisutan. Mada ima i onih koji tvrde da je cijelo područje „temeljno očišćeno“.
Nepoznate posljedice
Još je 2001. Bernar Kušner, tadašnji visoki predstavnik Ujedinjenih nacija za Kosovu, boravio u ovom mjestu zbog informacija da je jedan broj pripadnioka mirovnih snaga obolio od leukemije. Ali i tada je zaključeno da nema opasnosti. NATO je, prema sopstvenim navodima, tokom sukoba ispalio oko 30.000 bombi obogaćenih uranom, koje se koriste u vojnim sukobima širom svijeta.
Pri tome nije presudna radioaktivnost oružja, nego njegova velika probojna sila zahvaljujući velikoj gustoći obogaćenog urana. Iako je NATO izvršio kontrole na terenu neposredno poslije borbi i zaključio da nema opasnosti od radioaktivnog materijala, zabrinjava činjenica da nisu obavljena i dugoročna istraživanja. Isto tako nije ni ispitan uticaj urana na pijaću vodu u okolini.
Inertne vlasti
Neki, poput Nazmija Zogaja koji je na Kosovo iz Njemačke došao kako bi se borio protiv srpskih snaga, kažu da ima mnogo oboljelih od leukemije u regionu. No on misli da se radi o kombinaciji faktora poput stresa uzrokovanog ratom ali i zbog spornog streljiva.
Selo Klina nakon bombardovanja
Iz Kosovske kancelarije za narodno zdravlje kažu da ne postoje pouzdane studije koje bi potvrdile ili opovrgle tvrdnje o povećanoj radioaktivnosti i oboljenjima od raka u kraju oko Kline.
Šukri Dumani iz Kancelarije za zaštitu od radijacije u Obiliću smatra da je sada prekasno za istraživanje na terenu jer se uran u posljednjih 13 godina u potpunosti raspao u prirodi. No uticaj na stanovništvo nije poznat ali on smatra da je on „minimalan“. Dumani istovremeno smatra da nije prekasno za neka ispitivanja ali da su vlasti „prilično inertne“ po ovom pitanju.
Galerija
Bonus video:
