Bivši komandant NATO Vesli Klark, u tekstu u "Vašington postu", piše da bi Balkan mogao ponovo da postane krizno tlo, zbog čega SAD i EU moraju hitno da reaguju
Svoj tekst u “Vašington postu” Klark je započeo podsjećanjem da je prošlo više od dvadeset godina od kako je sa Ričardom Holbrukom pregovarao o okončanju rata u Bosni i Hercegovini i od kako je NATO pomogao da se zaustavi etničko čišćenje na Kosovu, prenosi B92.
“Danas, tri zapadnobalkanske države (Hrvatska, Albanija i Slovenija) postale su članice NATO. Hrvatska i Slovenija su postale članice EU. Kosovo je sada nezavisna nacija”, napisao je Klark i dodao da većina Amerikanaca i Evropljana sad misli da su brutalni konflikti na Balkanu prošlost.
“Nažalost, to je daleko od istine. Stalni politički konflikti etno-religioznog karaktera konstantno prijete da metastaziraju u međunacionalnu krizu, što bi taj region učinilo primarnom metom za miješanje stranih sila”, naveo je Klark.
Opterećen slabim institucijama države, ekonomskom stagnacijom i nerazvijenom demokratijom, Balkan je predmet interesa nasilnih džihadista koji traže regrute za terorističke organizacije, ali i prljavih igara koje sprovode Rusija, Turska, ali i Kina.
“Da stvari budu gore, region pati od zapostavljanja demokratije koja je bila instrument za privođenje ratova u bivšoj Jugoslaviji kraju. Vjerujući da demokratska budućnost Balkana leži u članstvu u EU, SAD su odgovornost za Balkan predale Briselu. Međutim, inertnost EU ostavila je Bosnu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju i Makedoniju u dugom čekanju u redu. A dok SAD i EU spavaju drugi djelaju”, ističe Klark.
Prema njegovim riječima, na Balkanu Kremlj već odavno povećava svoj uticaj, radeći na tome da narastu stavovi protiv EU i protiv NATO-a. Osim toga, nastavlja Klark, Rusi podržavaju ekstremističke grupe, potpiruju vatru i huškaju pravoslavce protiv muslimana, svjesno izazivajući rast tenzija koje su već uzrokovale ratove na prostoru bivše Jugoslavije devedesetih godina.
“U međuvremenu, Turska i zalivske zemlje snažno investiraju u Zapadni Balkan. Turska je treći najveći strani investitor u Bosni, a lider vodeće bosanske političke partije odlazi regularno u Istanbul i sastaje sa sve više autoritarnim liderom Erdoganom”, ističe bivši komandant NATO.
On još pominje i da Saudijska Arabija daje mnogo novca koji se troši za izgradnju džamija, ali i za davanje instrukcija lokalnim imamima. Klark takođe napominje i da je od oko 1.000 stranih boraca u Islamskoj državi, koliko se procjenjuje da ih ima, najviše došlo sa Kosova i iz BiH.
Tu je još i Kina, koja takođe sebi ozbiljno krči put na Balkanu, kroz inicijativu “jedan pojas, jedan put”, kaže Klark. “Dakle jasno je, SAD i EU moraju da ostanu posvećene Zapadnom Balkanu”, smatra Klark.
“Ozbiljan plan za uključenja Balkana u EU trebalo bi da podstakne države tog regiona da sprovedu neophodne ekonomske i političke reforme, povećaju saradnju i riješe rastuće međuetničke tenzije. Naravno, takve aktivnosti moraju imati podršku kod građana, kako bi mogle biti sprovedene. To jeste izazov za region koji je i danas oštro podijeljen u stavovima prema institucijama poput NATO-a”, ističe on.
On kaže i da bi članstvo u NATO Srbima, koji su mnogo naklonjeniji Rusiji i protiv su Alijanse, moglo biti prihvatljivo, ako se poveže s postizanjem stabilnosti cijelog regiona. “Imamo mnogo instrumenata na raspolaganju da odvratimo Balkan od puzajućeg kretanja prema nestabilnosti. Osigurajmo da se ogromna investicija koju smo napravili u turbulentnom regionu, ne uruši. Moramo obnoviti naše opredjeljenje za uspeh Zapadnog Balkana. Moramo pomoći drhtavim demokratijama ovog regiona da dostignu svoj puni potencijal”, zaključio je Klark u autorskom tekstu za “Vašington post”.
Bonus video:
