Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine uputilo je protestnu notu Bosni i Hercegovini (BiH) u vezi sa izjavama srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika ruskim medijima, a u kojima je podržao rusko pripajanje Krima.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je saopštio da stav srpskog člana Predsjedništva i "njegova podrška nelegalnoj aneksiji Krima, nije stav države BiH, već Dodikov lični stav".
Komšić je rekao da BiH, kao zemlja koja teži statusu kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU), ostaje privržena stavu EU da suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Ukrajine moraju biti poštovani, prenijela je Beta.
"EU ne priznaje nezakoniti referendum na Krimu, niti njegov ishod", kazao je on, dodavši da je stav EU da ne priznaje i neće priznati rusku aneksiju Krima i Sevastopolja.
Komšić je još kazao da je EU još u martu 2014. uvela mjere ograničavanja protiv Rusije.
"Te mjere su donijete kao odgovor na nezakonito pripajanje Krima i namjernu destabilizaciju Ukrajine", naveo je.
Dodik je u intervjuu za "Ruski reporter" izjavio da je za njega Krim dio Rusije i da je "neophodno" da BiH prizna to jednostrano pripajanje.
"Nije li Krim dio Rusije? Za mene je to Rusija ... Krim uopšte nije trebalo da bude izdvojen iz Rusije. To je bila greška komunista", rekao je Dodik.
On je, međutim, dodao da nije siguran da može "ostvariti priznavanje" jer druga dva člana bosanskog predsjedništva, "imaju zapadne stavove".
Dodik je i ranije izazivao ljutnju svojim stavom prema aneksiji Krima.
On je u oktobru 2018. za ruski list "Izvestija" nakon opštih izbora u Bosni, rekao da će iskoristiti novu poziciju člana predsjedništva da "preda inicijativu na državnom nivou za priznavanje Krima kao dijela Rusije".
Ukrajina je tada osudila Dodikove komentare kao "neprijateljske".
BIRN ja ranije objavio da članovi Dodikove stranke SNSD održavaju bliske veze sa ruskim i proruskim separatistima koji se bore na istoku Ukrajine, uključujući Krim.
BiH je 2014. zabranila ratovanje na stranom ratištu, ali i planiranje i podsticanje odlazaka na strana ratišta. Iako se sumnja da određeni broj bosanskih Srba dobrovoljno ratuje na proruskoj strani u Ukrajini od 2014, samo je jedna osoba, Gavrilo Stević, optužena za ratovanje u toj zemlji kao pripadnik proruske paravojne jedinice.
Bonus video:
