Srbija je među zemljama Zapadnog Balkana ima najpropustljivije okruženje kada je riječ o ruskom uticaju, a prije dolaska na vlast Srpske napredne stranke na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem 2012. godine, bilateralne veze Srbije i Rusije u vojnoj oblasti bile su na znatno nižem nivou — navodi se u izvještaju Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država iz maja ove godine, koji na uvid ima i Radio Slobodna Evropa (RSE).
U izvještaju su analizirani odnosi Rusije sa Srbijom, Kosovom, Bosnom i Hercegovinom i Sjevernom Makedonijom.
Srbija - Rusija
"Nakon 2012. godine, Srpska napredna stranka je preduzela korake kako bi povećala vojnu saradnju sa Rusijom", piše u izvještaju i dodaje se da je ta saradnja rezultirala potpisivanjem ugovora o strateškoj saradnji u novembru 2013. godine, kao i da jedino Srbija od zemalja Zapadnog Balkana ima potpisane ugovore o saradnji u oblasti bezbjednosti.
Naglašava se i da jedino Srbija učestvuje u zajedničkim vojnim vježbama sa Rusijom, najmanje dva puta godišnje od 2014. godine, kao i da blagonaklono gleda na pomoć prilikom nabavke vojne opreme.
Povezani članci
"Kako bi se suprotstavila međunarodnoj izolaciji koja je uslijedila nakon ilegalne aneksije Krima 2014. godine, Rusija je počela da pokazuje veće interesovanje za razvojem vojne saradnje sa Srbijom. Kasnije te godine, održana je prva zajednička vojna vježba Srem 2014, u kojoj je učestvovalo više od 400 (pripadnika) vazduhoplovnih snaga, a nakon toga je Vojska Srbije prvi put učestvovala u tenkovskoj vježbi na Međunarodnim vojnim igrama u Rusiji. Učešće se nastavilo i u narednim godinama", stoji u izvještaju.
Ističe se i da su proslava dana Vojske Srbije i vojna parada pomjereni 2014. godine kako bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao da prisustvuje tom događaju, kao i da je tempo zajedničkih vojnih vježbi intenziviran nakon 2014. godine.
U izvještaju se napominju ruske vojne donacije Srbiji.
"Srbija je u oktobru 2017. godine dobila šest polovnih aviona MIG-29, a u februaru 2018. godine objavila je da će Rusija donirati 2.4 miliona dolara za obuku srpskih pilota za upravljanje MIG-29", stoji u izvještaju u kojem su pobrojane i zajedničke vojne vježbe Srbije i Rusije, među kojima je i Slovensko bratstvo održana u Srbiji u junu 2019. godine, na kojoj je pored Rusije učestovala i Bjelorusija.
Kada je riječ o kupovini naoružanja i opreme, ističe se da je od 2012. godine jedino Srbija među zemljama Zapadnog Balkana nabavljala rusko naoružanje i opremu čiji iznos premašuje milion dolara. Detaljno se navode sve kupovine, među kojima je i nabavka dva helikoptera MI 17 vrijednih 25 miliona dolara 2016. godine.
"Srbija je 2017. godine najavila donaciju od 30 tenkova T-72 i 30 oklopnih vozila BRDM-2. Srbija je dobila i šest polovnih aviona MIG 29. Iako su ruska donacija, Srbija plaća Rusiji 208 miliona dolara za remont ovih aviona, a time je predviđena i reparacija četiri aviona MIG koje Vojska Srbije koristi od ranije. Takođe, Rusija je najavila i donaciju vrijednu 10 miliona dolara, koja se sastoji od dva remontovana transportna aviona An – 26", stoji u izvještaju.
Od posmatranih zemalja, jedino je Srbija imala saradnju u obavještajnom sektoru sa Rusijom.
"Otvoreni izvori povezali su posjetu Nikolaja Petruševa, sekretara ruskog Savjeta za bezbjednost, u oktobru 2016. godine sa time što su dvojica ruskih obavještajnih agenata osumnjičenih za učešće u pokušaju državnog udara u Crnoj Gori deportovana iz Srbije. Direktor spoljne obaveštajne službe Rusije (SVR) Sergej Nariškin i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dogovorili su na sastanku 17. aprila 2018. godine nastavak saradnje i aktivnosti u sektorima bezbednosti i obaveštajnih službi", piše u izvještaju.
BiH, Sjeverna Makedonija, Kosovo - Rusija
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, u izveštaju se navodi da odnose te države sa Rusijom komplikuju etničke i političke tenzije u toj zemlji.
"Postoje dokazi da Rusija podržava separatistički pokret bosanskih Srba na čelu sa Miloradom Dodikom. Ruska podrška separatističkom pokretu motivisana je željom da spriječi ulazak BiH u NATO i Evropsku uniju. Tenzije u Bosni i Hercegovini dodatno podstiču odnosi između državnih institucija i entiteta Federacija Bosne i Hercegovine na jednoj strani, dok je na drugoj strani većinsko srpski entitet Republika Srpska. Vodeće partije bosanskih Srba protive se članstvu u NATO i njihovo pruža Rusiji priliku da destabilizuje BiH", piše u izvještaju.
Dokument američkog ministarstva ukazuje i na to da Kosovo ne sarađuje sa Rusijom u bezbjednosnim pitanjima.
"Rusija ne priznaje Kosovo kao suverenu državu i podržava odbijanje Srbije da prizna nezavisnost Kosova. Inicijativa Kosova da razvije održiv vojni sistem i želja da potpiše akcioni plan za članstvo u NATO savezu (MAP), ograničava mogućnost Rusije da se miješa u unutrašnja pitanja Kosova", piše u izvještaju.
Odbrambena politika Sjeverne Makedonije primarno je vođena članstvom Sjeverne Makedonije u NATO savezu, navodi izvještaj američkog ministarstva.
"Težnja Sjeverne Makedonije za članstvom u NATO savezu ojačala je njen otpor prema ruskom miješanju. Sjeverna Makedonija je izbjegla učešće u aktivnostima koje se povezuju sa Rusijom u oblasti bezbjednosti", piše u izvještaju.
Šta je ruska strategija?
Na Zapadnom Balkanu, Rusija je odlučna da odbije uticaj Evropske unije i SAD i umanji uticaj NATO-a, navodi američki izvještaj.
"Ključ strategije Rusije jeste da okrene javno mnjenje protiv evroatlantskih integracija. Rusija koristi alate, uključujući ekonomski pomoć, diplomatsku podršku, energetsku zavisnost i usmjerene komunikacijske kampanje i kampanje dezinformisanja", stoji u izveštaju i dodaje se da "SAD i Evropska unija ne mogu sebi priuštiti ambivalentnost na Zapadnom Balkanu, jer takav pristup otvara vrata ruskom malignom uticaju".
"Postoje brojni primeri ruskog malignog uticaja, uključujući: pokušaj državnog udara u Crnoj Gori, agresivnu rusku kampanju dezinformisanja koja je za cilj imala pokušaj ometanja referenduma u Sjevernoj Makedoniji o sporazumu o promeni imena sa Grčkom, koji je bio preduslov za članstvo Sjeverne Makedonije u NATO-u", nabraja se u dokumentu.
Naglašava se i da su, izuzev Kosova, države bivše Jugoslavije zavisne od nasljeđa ruske vojne opreme, još od vremena kada su bile dio Jugoslavije.
"BiH i Sjeverna Makedonija su u procesu odricanja od nasleđa ruske vojne opreme. To predstavlja mogućnost za SAD da postanu njihov izabrani partner", piše u izvještaju.
Saradnja sa SAD
Saradnja SAD sa Srbijom u oblasti odbrane i dalje je komplikovana zbog težnji Srbije da ostane vojno neutralno i da ne pristupa vojnim savezima, navodi Ministarstvo odbrane SAD.
"Srbija čvrsto odbija da ide ka članstvu u NATO-u iako je članica Partnerstva za mir sa aktivnim Individualnim akcionim planom partnerstva (IPAP). SAD su najaktivniji vojni partner Srbije. Srbija ima više nego dvostruki broj angažmana sa SAD-om nego sa bilo kojom drugom državom. Međutim, manjak transparentnosti u strateškim i operativnim prioritetima Srbije komplikuje saradnju u oblasti odbrane", navodi se.
Bosna i Hercegovina se gotovo u potpunosti oslanja na međunarodnu bezbjednosnu pomoć kako bi reformisala svoju vojsku, navodi izvještaj i naglašava činjenicu da više od 80 odsto budžeta za odbranu odlazi na troškove vojnog osoblja, a da složena struktura vlasti BiH zahtijeva politički konsenzus tri člana Predsjedništva.
Kosovo je u decembru 2018. usvojilo nove zakone o transformaciji Kosovskih snaga bezbednosti (KSB), uključujući formiranje Ministarstva odbrane i dodavanje teritorijalne odbrane u nadležnost KSB-a.
"Politika SAD prema razvoju KSB-a poziva na pridržavanje desetogodišnjeg plana tranzicije uz podršku SAD-a, nastavak regrutacije pripadnika iz manjinskih zajednica i unaprjeđenje komunikacije i koordinacije između KSB-a i NATO-a", stoji u izvještaju.
Saradnja u oblasti bezbijednosti između SAD i Sjeverne Makedonije ocjenjuje se kao produktivna.
"Potpisivanje istorijskog Prespanskog sporazuma sa Grčkom u junu 2018. (koji je riješio višedecenijski spor oko imena) otvorio je novo poglavlje za saradnju sa Sjevernom Makedonijom u oblasti bezbijednosti. Kako Grčka sada podržava članstvo Sjeverne Makedonije u NATO-u, predstavnici Saveznika potpisali su 6. februara 2019. protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO-u kao tridesete članice Saveza", piše u izvještaju.
Saradnja Zapadnog Balkana sa NATO-om
Uprkos tome što Srbija ne stremi članstvu u NATO-u, saradnja te zemlje i Alijanse uključuje: saradnju u oblasti bezbjednosti, obuke i odbrane, reforme sektora bezbednosti, kao i u oblasti unapređenja podoficira, navodi se u izvještaju. Takođe je navedeno da je Srbija u januaru 2015. donijela odluku da produbi saradnju sa NATO-om kroz Individualni akcioni plan partnerstva (IPAP).
"Zajednička grupa Srbija-NATO za reformu odbrane je ustanovljena u februaru 2006. kako bi pružila savjetodavnu i drugu podršku vlastima u Srbiji sa ciljem reforme i modernizacije oružanih snaga Srbije i kako bi se izgradila moderna, dostupna odbrambena struktura, koja se može demokratski kontrolisati", jedna je od stavki kojom se opisuje saradnja.
Kada je riječ o saradnji Bosne i Hercegovine sa Alijansom, u izvještaju se navodi da je ta saradnja postavljena kroz Individualni akcioni plan partnerstva (IPAP). Prvi IPAP je, kako se navodi, dogovoren 2008, dok je ažurirana verzija dogovorena 2014. godine. Posebno se ističe da su saveznici ponudili BiH Akcioni plan za članstvo 2010. u Estoniji, a 2018. ministri spoljnih poslova članica NATO-a pozvali BiH da podnese svoj prvi Godišnji nacionalni program za članstvo (ANP).
Preispitivanje odnosa sa Kosovom
NATO predvodi operaciju za podršku mira na Kosovu (KFOR) od juna 1999. u skladu sa Rezolucijom Ujedinjenih nacija 1244. U izvještaju se navodi da je NATO trenutno u procesu preispitivanja svog odnosa sa Kosovom (ne uključujući misiju KFOR-a), nakon što je donijeta odluka o transformaciji Kosovskih snaga bezbednosti (KSB).
U skladu sa odlukom koju je NATO donio 2012. o podršci Kosovskim snagama bezbednosti, svaka promjena u nadležnosti KSB-a zahteva automatsko preispitivanje odnosa sa Kosovom.
Za saradnju sa Sjevernom Makedonijom, u izvještaju se navodi da je prvi Akcioni plan za članstvo u NATO-u ta zemlja podnela još pod imenom Bivša jugoslovenska republika Makedonija 1999. godine. U izvještaju se naglašava značaj Prespanskog sporazuma između Grčke i Sjeverne Makedonije oko imena u junu 2018. što je omogućilo da pregovori o pristupanju Sjeverne Makedonije Savezu počnu u julu 2018. Saveznici su potpisali protokol o punopravnom članstvu Sjeverne Makedonije 6. februara 2019. stoji u izvještaju.
Bonus video:
