Apel za osudu ugrožavanja mira u Crnoj Gori i regionu od strane Beograda potpisalo je do sada oko 800 ljudi, među kojima su i brojni političari, intelektualci i javne ličnosti.
Kako je navedeno na sajtu Helsinškog odbroa za ljudska prava u Srbiji, cilj Apela je da se zaustave pokušaji destabilizacije i izazivanja oružanog sukoba u Crnoj Gori, za šta potpisnici optužuju vlast u Srbiji, SPC i najveće opozicione partije u Srbiji.
"Država Crna Gora izložena je pokušaju nasilne destabilizacije: ugroženi su joj mir, teritorijalni integritet, ustavni poredak, vladavina zakona, jednakost građana i ravnopravnost crkava i verskih zajednica. Riječ je o još jednom u nizu pokušaja zvaničnog Beograda da se Crna Gora vrati u državni okvir sa Srbijom i da se na taj način spreči njena konsolidacija kao samostalne i suverene države", navodi se u tekstu apela.
Potpisnici apela upozoravaju da, ukoliko uspje pokušaj destabilizacije Crne Gore, "direktne posljedice će biti oružani sukobi, gubitak ljudskih života i materijalna razaranja".
Dodaje se da je oktobra 2016. godine Crna Gora uspjela da se "odbrani od rusko-srpskog udara".
Navodi se i da je svoju državnu nezavisnost, ukinutu nakon "srpske okupacije" 1918. godine, Crna Gora obnovila na referendumu 21. maja 2006. godine.
"Usvajanjem Zakona o vjerskim zajednicama, pripremljenog u saradnji sa Venecijanskom komisijom i usaglašenim sa najvišim evropskim standardima u toj oblasti, Crna Gora menja zakon donet pre pola veka. Istovremeno, ovim se poništava Dekret regenta Aleksandra Karadjordjevića iz 1920. godine, kojim je ukinuta autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva, i u potpunosti zaokružuje državno-pravni okvir Crne Gore. Otuda napadi velikosrpskih nacionalista na Zakon o vjerskim zajednicama, koji je i povod za novi pokušaj državnog udara", piše u apelu.
Potpisnici apela optužili su zvanični Beograd da je "strateg, pokrovitelj, logističar i naredbodavac" posljednjeg pokušaja destabilizacije Crne Gore, uz pomoć SPC i najvećih opozicionih stranaka u Srbiji.
"I ovoga puta srpske elite konsenzualno od vlasti u Srbiji zahtjevaju radikalnu reakciju", navodi se u apelu.
Upozorili su da su mehanizmi destabilizacije Crne Gore jednaki onima osmišljenim devedesetih godina prošlog vijeka.
"I njihov cilj je isti: zadržavanje Crne Gore pod beogradskim velikodržavnim patronatom najsigurniji je način očuvanja ideje velike Srbije. "Spomenici" takve politike zvaničnog Beograda su genocid, etničko čišćenje i masovni ratni i zločini protiv humanosti počinjeni u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu", piše u apelu.
Ocjenjuje se da je Crna Gora od strane zvaničnog Beograda i njegovih saveznika odabrana kao žrtva "regenerisane politike Slobodana Miloševića" prema susednim državama, pored ostalog i zbog svog beskompromisnog opredjeljenja za građansko društvo, za evroatlantske integracije, zaštitu manjina i najbolje odnose sa susjedima.
"Iako je srpski nacionalizam izgubio gotovo sve poluge moći, vjerujemo da je važno upozoriti na pogubne posljedice ovakve politike zvaničnog Beograda. Regionalna solidarnost imperativ je za sve balkanske narode, koji moraju pokazati odgovornost i spremnost za predstojeće izazove", navodi se u apelu.
Dodali su da, zbog značaja Crne Gore kao vodeće države u evroatlantskim integracijama u Jugoistočnoj Evropi, smatraju nedopustivom pasivnost evropskih institucija i vlada demokratskih zemalja u osudi novog pokušaja destabilizacije Crne Gore.
"Političkom, crkvenom i medijskom kampanjom dezinformacija iz Beograda, koja se sprovodi i u Podgorici i u Banjaluci, ozbiljno je ugrožen mir ne samo u Crnoj Gori, već i u cijelom regionu", ocenjuje se u apelu.
Pozvali su sve političke aktere u međunarodnoj zajednici i regionu da nedvosmisleno osude destabilizaciju Crne Gore i regiona, koju "kreira i podstiče zvanični Beograd".
Apel su, između ostalih, potpisali političari Stjepan Mesić, Milan Kučan, Budimir Lončar, Ivo Vajgl, Bogić Bogićević, Raif Dizdarević, Haris Silajdžić, Nenad Čanak, Bojan Kostreš, Aleksandar Olenik, Nataša Mićić, Čedomir Jovanović, Aleksandar Marton, Reuf Bajrović, Ivo Komšić, Edita Tahiri.
Potpisali su ga i istoričari Latinka Perović, Olga Zirojević, Nevenka Tromp, Šerbo Rastoder, Ivo Goldštajn, Husnija Kamberović, Milivoj Bešlin, Nikola Samardžić, Živko Andrijašević, Dragan Markovina, Hrvoje Klasić, Branka Prpa, pravnici Jadranka Jelinčić, Džefri Najs, sportisti Bogdan Tanjević, Dragan Kapičić, advokati Azem Vlasi, Senad Pećanin, Tanja Petovar.
Apel su potpisali i novinari Tamara Nikčević, Dževad Sabljaković, Boris Pavelić, Goran Trkulja, Vera Šoti, Draško Djuranović, Sinan Alić, Branka Dragović Savić, Dinko Gruhonjić, Dženana Karup Druško, Boro Kontić, Slaviša Lekić, Boris Varga, Zlatko Dizdarević, Boško Jakšić, Dragan Banjac, Mijat Lakićević, Gordana Suša, Dragan Bursać, Emir Suljagić, Snežana Čongradin, Pavle Radić, Bojan Tončić, Pavel Domonji, kao i karikaturista Dušan Petričić.
Među potpisnicima su i dramski umjetnici Čedomir Petrović, Gradimir Gojer, Veljko Bulajić, Mirjana Miočinović, Nenad Prokić, Dino Mustafić, Radmila Vojvodić, Emir Hadžihafizbegović, Veton Nurkolari, Nataša Govedarica.
Apel su potpisali i profesori Ratko Božović, Nerzuk Ćurak, Edina Bećirević, Dragan Veselinov, Dejvid Filips, književnici Vidosav Stevanović, Milorad Popović, Vladimir Arsenijević, Filip David, Svetislav Basara, Veton Suroi, Andrej Nikolaidis, Biljana Srbljanović, slikari Dimitrije Popović i Rajko Todorović Todor, filozofi Škeljzen Maljići i Slobodan Sadžakov, sociolozi Aleksej Kišjuhas i Slavo Kukić.
Potpisali su ga i i građanski aktivisti Sonja Biserko, Aida Ćorović, Svetlana Broz, Nuna Zvizdić, Aleksandar Sekulović, Lula Mikijelj, Srdjan Šušnica, Izabela Kisić, Ljilja Spasić, Aleksandar Popov, kao i preduzetnik Dušan Mijić.
Bonus video:
