Na prvi pogled, čekaonica nedaleko od Trga Omonija, u centru Atine, izgleda kao obična ordinacija. Pacijenti čekaju da čuju svoje ime kad ih sestra pozove. Na zidovima su dječiji crteži...
Ali, u pitanju nije obična klinika. U pitanju je KIFA (Community Polyclinic and Pharmacy), jedna od 40 zdravstvenih ustanova u kojima širom Grčke potpuno volonterski rade ljekari pomažu građani.
Ove “klinike solidarnosti” su besplatne i nikle su širom Grčke tokom posljednjih nekoliko godina, kako bi se, zbog produžene finansijske krize, pružila pomoć onima koji više nemaju zdravstveno osiguranje.
Javno zdravstvo u Grčkoj je u krizi. Veliki rezovi budžeta doveli su do nedostatka osnovnih sredstava poput špriceva, gaze, anestezija... u bolnicama.
U takvim klinikama pomoć traže ljudi koji su, zbog gubitka posla, izgubili zdravstveno osiguranje. Ali, u vrijeme kad su došli na neku od klinika, zdravstveno stanje nekih od njih je ozbiljno, čak i opasno po život.
“Nismo mogli ni da zamislimo da se ovo može desiti”, kazala je za Mashable Chara Matsouka, direktorica hematologije u atinskoj bolnici Alexandra, ujedno i koordinator KIFA.
Volontere KIFA za rad motiviše osjećaj dužnosti prema više od 2,5 miliona grčkih građana, koji su ostali bez zdravstvenog osiguranja. Ta cifra je danas pet puta veća nego 2008. godine. Četvrtina radne snage u Grčkoj je bez posla i većina ne može da iz svog džepa plati liječenje.
Čak se i javne bolnice pretvaraju klinike solidarnosti. Najveću bazu volontera ima gradska bolnica u atinskog predgrađu Helliniko – od 300 volontera, čak 115 su ljekari. Donacije dolaze od pacijenata koji su se oporavili i imaju višak ljekova, dok opremu doniraju penzionisani ljekari ili su u pitanju donacije iz inostranstva.
Priče pacijenata najbolje govore o situaciji. Lani je jedna žena pozvala jednu od bolnica i histerično tražila pomoć za 24-godišnjeg unuka kojem je hitno trebao neki lijek za kancer. Lijek košta hiljade eura mjesečno. Mladić je bio na mjesec dana od gubitka svog zdravstvenog osiguranja, koje je u Grčkoj ističe nakon godinu dana nezaposlenosti.
“Dvije žene oboljele od leukemije su čule o tome i dobrovoljno prestale da primaju terapiju – jedna 10, druga 20 dana. Tako smo dobili lijek kojim smo tog mladića mogli da tretiramo mjesec dana. One su mu spasile život”, kaže jedan od suosnivača klinike Christos Sideris.
U avgustu prošle godine, u Grčkoj su uvedene mjere štednje u programima za liječenje raka. Čak su i dijabetes i visok holesterol ozbiljna prijetnja za Grke, koji ne mogu da priušte liječenje.
Ljekari u drugoj klinici, u atinskom predgrađu Peristeri, morali su da amputiraju prst jednom dijabetičaru, jer je šest mjeseci bio bez ljekova.
“Prije krize, on je bio običan čovjek”, kaže Olga Kesidou, sa klinike Peristeri.
“Ali, izgubio je posao i nije mogao da plati zdravstveno osiguranje. Mnogo je ljudi u sličnoj situaciji. Zbog toga moramo biti solidarni”.
Finansijska kriza dovela je i do povećanja stope samoubistava u Grčkoj, posebno među radno sposobnim ljudima.
Nekoliko klinika solidarnosti stoga organizuju grupne terapije za nezaposlene osobe koje pate od depresije i drugih psihičkih problema.
“Dođu kod nas tražeći doktora, kažu da osjećaju bolove, a zapravo samo žele da razgovaraju sa nekim. Osjećaju se nevidljivim, jer nisu dio nečega”, kaže Matsouka.
“Nakon terapije, u njihovim očima možete da vidite zahvalnost, jer ih neko tretira kao ljudska bića”.
Zdravlje je vrlo ozbiljna stvar i ne smije biti ostavljeno u rukama volontera, smatra kaže Maria Spiliotopoulou, istoričarka, koja volontira u KIFA.
“Plaćamo poreze i država mora da nam obezbijedi liječenje”, kaže.
U klinikama solidarnosti su svjesni da klinike ne bi smjele da postoje i da su ilegalne.
“Naravno da su ilegalne, ali da li je veći zločin osiromašiti svoje građane ili uraditi nešto nezakonito kako bi pomogli drugima?”, pitaju.
U predizbornoj kampanji, grčki premijer Aleksis Cipras obećao je da će poboljšati grčki zdravstveni sistem. U aprilu je ukinuo prisilnu naknadu za njegu u javnim bolnicama koja je iznosila pet eura i obećao posao za 4.500 zdravstvenih radnika. Ali, sjutrašnje glasanje u predlogu međunarodnih kreditora za rješavanje dužničke krize, takva obećanja dovodi u pitanje.
U nekoliko klinika solidarnosti, otvoreno daju glas NE na referendumu, jer vjeruju da Grčka ne može više da priušti zanemarivanje zdravlja svojih građana.
“Ako na referendumu kažemo NE, više grčkih građana će imati osiguranje i biće zdraviji. DA će značiti veće rezove na zdravstvene i socijalne usluge”.
Bonus video:
