Rusija se neće uvlačiti u velike konflikte, ali njeni partneri treba da shvate da je bolje ne ulaziti s Rusijom u sporove, kaže ruski predsjednik Vladimir Putin.
Putin je takođe, rekao da će zemlja nastaviti jačanje nuklearnog potencijala, ali ne radi zastrašivanja, već radi osiguranja svoje bezbjednosti.
"Mogu odmah da kažem: Rusija je daleko od toga da se uvlači u neke obimne konflikte, ali partneri treba da shvate, da je bolje da ne ulaze u sporove sa Rusijom", rekao je predsjednik Rusije.
Podsjećajući da je Rusija "jedna od najmoćnijih nuklearnih država" i da je to realnost, Putin je rekao da Rusija "jača snage nuklearnog odvraćanja, jača svoje oružane snage".
"One zaista postaju kompaktnije, efikasnije. Postaju zaista modernije sa stanovišta opremanja modernim sistemima naoružanja. Nastavljamo da jačamo taj potencijal i to ćemo raditi", rekao je Putin.
Prema njegovim riječima, to se ne radi kako bi se nekome prijetilo već da bi se osjećalo sigurnijim i mirnijim, imala mogućnost da se realizuju planovi u razvoju privrede i socijalne oblasti.
"Uvek treba da budemo spremni da odbijemo svaku agresiju prema Rusiji, uvijek naši partneri - u kakvom god stanju se nalazile njihove države i koje se spoljnopolitičke koncepcije pridržavali, treba da shvate, da je sa nama bolje da ne ulaze u sporove, što se tiče mogućeg oružanog konflikta", upozorio je Putin a prenosi Itar-Tas s.
Obraćajući se na omladinskom forumu "Seliger", predsjednik Rusije je rekao da Rusija nije anektirala poluostrvo Krim, već da ga je zaštitila.
"Mi njega nismo anektirali, oduzeli. Mi smo dali mogućnost ljudima da se izjasne i donesu odluku i prema njoj smo se ponijeli sa uvažavanjem. Mislim da smo ih ih zaštitili", rekao je Putin, dodajući da bi se u suprotnom na Krimu dešavalo isto što se sada dešava na jugoistoku Ukrajine.
"Krim se neće vratiti pod kontrolu Kijeva"
Predsjednik Rusije izjavio je da Kijev treba primorati na pregovore s proruskim pobunjenicima koji se sukobljavaju s ukrajinskom vojskom na istoku zemlje.
"Treba primorati ukrajinske vlasti da počnu pregovore, ne o tehničkim pitanjima nego o suštinskim, koja će biti prava naroda u u Donbasu, Lugansku, na jugoistoku zemlje", rekao je Putin na jednom forumu mladih.
Putin je izrazio žaljenje što Kijev odbija da, kako je kazao, evakuiše opkoljene ukrajinske snage na istoku zemlje kroz humanitarni koridor, čije je otvaranje on zatražio od ruskih pobunjenika.
"Mislim da je riječ o kolosalnoj greški koja će dovesti do gubitka velikog broja ljudskih života", kazao je ruski predsjednik, dodajući da ga to "podsjeća na događaje iz Drugog svjetskog rata".
Putin je takođe najavio da ga je ukrajinski kolega Petro Porošenko uvjerio da će se ruski vojnici koji su uhapšeni u ponedjeljak na ukrajinskoj teritoriji, uskoro vratiti kući.
"Ozbiljno vam kažem, mislim da su se izgubili, granica nije jasno označena", ponovio je Putin.
Putin je takođe rekao da se Krim, "sveto mjesto" za Ruse, neće vratiti pod kontrolu Kijeva, ističući da su "ruski i ukrajinski narod praktično jedan isti narod", što je publika propratila aplauzom.
"Ovaj rat je naša velika tragedija", dodao je ruski predsjednik.
Premijer samoproglašene Narodne republike Donjeck Aleksandar Zaharčenko rekao je jutros televiziji Rusija 24 da rukovodstvo separatista podržava inicijativu Putina.
"Uz svo poštovanje za Vladimira Vladimiroviča Putina, predsjednika države koja je prva tu da nas podrži moralno, spremni smo da napravimo humanitarne koridore za opkoljene Ukrajinske trupe, pod uslovom da one predaju teško oružje i municiju kako to ne bi moglo da se koristi protiv nas", rekao je Zaharčenko.
Putin je ranije najavio da će Rusija nastaviti da pruža humanitarnu pomoć civilima na istoku Ukrajine.
Prije samo nedjelju dana prvi ruski humanitarni konvoj isporučio je pomoć u hrani, ljekovima, agregatima i vrećama za spavanje ugroženom stanovništvu na istoku Ukrajine.
Tim povodom zapad je optužio zvaničnu Moskvu da je izvršila invaziju jer nije dobila odobrenje ukrajinske vlade za ulazak ruskih kamiona u zemlju.
UN: U sukobima na istoku Ukrajine 2.600 poginulih
U sukobima proruskih pobunjenika i ukrajinskih snaga na istoku Ukrajine od polovine aprila je poginulo skoro 2.600 ljudi, posljednji su podaci UN.
"Najmanje 2.593 osobe poginule su u od polovine aprila, zaključno sa 27. avgustom", navodi se u izvještaju UN.
UN su izrazile zabrinutost zbog porasta broja žrtava.
"Bilježi se značajan porast broja poginulih na istoku zemlje", rekao je na konferenciji za novinare pomoćnik generalnog sekretara UN za ljudska prava Ivan Simonović.
U izvještaju UN se navodi da je broj žrtava značajno veći zbog toga što se borbe vode u gusto naseljenim mjestima na istoku Ukrajine.
Na hitnom sastanku Savjeta bezbjednosti UN koji je održan u četvrtak, ruski ambasador Vitalij Čurkin nije osporio rusko prisustvo u Ukrajini, navodeći da u istočnom dijelu te zemlje "dejstvuju ruski dorovoljci".
"Niko to ne spori", rekao je Čurkin, optuživši ukrajinsku vladu da "vodi rat protiv svog naroda", prenosi radio Slobodna Evropa.
On je takođe postavio pitanje o prisustvu zapadnih konsultanata u Ukrajini, zapitavši odakle ukrajinske trupe nabavljaju oružje.
Američka ambasadorka Samanta Pauer izjavila je na hitnoj sjednici SB UN da Rusija "mora prestati lagati" o svojoj invaziji na istoku Ukrajine i direktnoj vojnoj podršci proruskim separatistima tamo. Pauer je kazala da će Vašington nastaviti da radi sa partnerima u G-7 na intenziviranju posledica po Rusiju.
Navodeći da je ruska "maska počela padati", Pauer je rekla da rusko nesumnjivo ignorisanje Povelje UN-a neće biti tolerisano.
"Sada je ključno pitanje na koje treba odgovoriti – ne šta uraditi da nas Rusija čuje, nego šta mi možemo učiniti", kazala je ona.
Pozivajući na jaku međunarodnu reakciju protiv Moskve, Pauer je navela da je cijena nedjelovanja, uprkos suočavanju sa ruskom prijetnjom, neprihvatljiva.
Ambasador Velike Britanije Mark Lajal ističe: "Sada imamo nepobitni dokaz o regularnom prisustvu ruskih snaga koje djeluju u Ukrajini".
Galerija
Bonus video:
