Turska je proširila čistku u državnim organima na bankarske i telekomunikacione regulatore i državnu televiziju, smijenivši desetine osoba u akciji koja se tumači kao odgovor premijera Tajipa Erdogana na korupcionašku istragu.
Vlasti su već odredile druga radna mjesta hiljadama policajaca i oko 20 tužilaca i smijenile neke zvaničnike državne televizije.
Vjeruje se da su predmet istrage koruptivne radnje u vezi sa trgovinom zlatom sa Iranom i velikim građevinskim projektima, iako svi detalji optužbi još nisu objelodanjeni.
Premijer tvrdi da je istraga, koja je počela prije mjesec hapšenjem visokih javnih ličnosti dio plana za „pravosudni puč“.
Njegovi oponenti kažu da strahuju da će čistka u državnim organima uništiti nezavisnost pravosuđa, policije i medija.
„Mijenjanju čitav sistem i ljude na različitim pozicijama da bi zaštitili vladu,“ kazao je za Rojters Akin Unver, asistent na fakultetu za međunarodne odnose Univerziteta Kadir Has u Istanbulu.
Među desetinama zvaničnika koji su smijenjeni u najnovijem talasu je zamjenik šefa Agencije za bankarsku regulativu i nadzor (BDDK) i šefovi njena dva odsjeka.
Otkaz je dobilo i pet šefova odsjeka Turske direkcije za komunikacije (TIB), koja vrši elektronski nadzor i služi kao telekomunikacioni regulator, te desetak osoba iz državnog TV kanala TRT, uključujući urednike.
Jedan vladin zvaničnik je rekao da su smjene sprovedene „za dobro naroda“ i da bi mogle uslijediti nove.
Fotografije mašina za brojanje novca i izvještaji o kešu nađenom u stanovima osoba povezanih sa korupcijskom istragom izazvali su uzbunu u turskoj javnosti.
Sa protesta protiv cenzurisanja interneta: Istanbul (Foto: Reuters)
Unver kaže da je cilj čistke u telekomunikacionom regulatoru možda da se spriječi objavljivanje snimaka i fotografija na Internetu.
Policija je juče ispaljivala suzavac da bi rastjerala hiljade demonstranata sa trga Taksim u Istanbulu, koji su protestovali uglavnom protiv vladinog predloga zakona koji bi pojačao kontrolu na Internetu.
Manje demonstracije su održane i u Izmiru i Ankari, gdje je oko 300 demonstranata uzvikivalo slogane protiv vlade i zakona o Internetu.
Ove nedjelje je vlada premjestila 20 tužilaca visokog profila, intenzivirajući čistku u pravosuđu
Erdogan je ukazao da je istraga protiv korupcije, koja je dovela do ostavke tri ministra i pritvaranja biznismena bliskih vladi, pokušaj Fetulaha Gulena, sveštenika koji živi u SAD i ima uticaj na policiju i pravosuđe, da podrije njegovu vladu.
Ove nedjelje je vlada premjestila 20 tužilaca visokog profila, intenzivirajući čistku u pravosuđu.
Vjeruje se da su mnogi smijenjeni povezani da Gulenovim pokretom Hizmet, koji ima više od milion pristalica te brojne škole i humanitarne organizacije širom Turske.
Gulenovi advokati kažu da sveštenik nema nikakve veze sa istragom o korupciji a njegovi sljedbencii tvrde da su žrtve lova na vještice.
Erdogan (Foto: Reuters)
Turske vlasti su u međuvremenu zaplijenile imovinu Mustafe Sarigula, kandidata glavne opozicione stranke CHP za gradonačelnika Istanbula.
Državni Fond za osiguranje štednih uloga (TMSF) je saopštio da je zaplijenio Sarigulovu imovinu zato što on i njegovi poslovni partneri nisu vratili kredit iz 1998.
Sarigul je to negirao i opisao potez vlasti kao „provokaciju“.
„Za 16 godina nisam dobio ni jedno jedino pismo od TMSF... Oni koji su izgubili povjerenje javnosti i izveli ovaj politički napad na mene dobiće odgovor na glasanju 30 marta,“ rekao je Sarigul, aludirajući na lokalne izbore.
Erdogan, kojem se odaju zasluge za ekonomski procvat koji je transformisao Tursku i milione ljudi izvukao iz siromaštva, i dalje je najpopularniji političar u državi.
On i njegova umjereno islamistička stranka AKP odavno vode borbu za uticaj sa sekularističkim vojnim establišmentom koji je dominirao Turskom tokom prošlog vijeka. Sukobi sa pravosuđem, policijom i Gulenovim pristalicama su novi na listi njegovih neprijatelja.
Kontroverzni zakon o hitnoj pomoći
U Turskoj je juče stupio zakon koji kriminalizuje ukazivanje hitne medicinske pomoći bez odobrenja vlade.
Prema zakonu koji je odobrio predsjednik Abdulah Gul, onima koji ga prekrše prijeti do tri godine zatvora i novčana kazna do 728 hiljada eura. Kritičari strahuju da bi zakon mogao biti upotrijebljen da spriječi ljekare i medicinske radnike da pruže pomoć demonstrantima protiv vlade kao što se navodno dešavalo tokom masovnih uličnih protesta u junu prošle godine.
Najmanje šest osoba je ubijeno a oko osam hiljada poginulo u tim neredima, prema podacima udruženja turskih ljekara, koje je više puta optuživalo vladu za sprečavanje zbrinjavanja povrijeđenih.
U izvještaju koji je agencija Asošiejtid pres objavila prošle nedjelje navedeno je da su vlasti napadale ljekare suzavcem, vršeći na njih pritisak da otkriju imena pacijenata i ignorišući pozive za dodatnim resursima tokom ljetnjih protesta protiv vlade.
Galerija
Bonus video:
