Američki magazin "Forin afers" u najnovijem, majskom broju, detaljno analizira dvije decenije vladavine predsjednika Rusije Vladimira Putina i zaključuje da su, mada njegov položaj zasad nije ugrožen, pred njim i Rusijom sve veće teškoće, kao posljedica autokratskog načina njegove vladavine.
Putin je kod kuće bez premca, ali nije svemoguć, piše u članku.
"Kao i sve autokrate, i on se suočava s dvije prijetnje: mogućeg puča elite oko njega i masovne pobune odozdo", ali "zbog kompromisa koje je morao da napravi da bi učvrstio svoju ličnu kontrolu nad državom, sve su manje efikasna Putinova sredstva za uravnoteženje suprotnih ciljeva: nagrađivanja elite koja bi se mogla urotiti protiv njega i umirivanja javnosti".
Putina je ojačao ekonomski procvat podstaknut skupom naftom koji je naglo podigao životni standard u prvoj deceniji njegove vlasti, a u drugoj ga je ojačao talas nacionalističkog raspoloženja poslije aneksije Krima, piše američki magazin.
"Pošto je sjaj tih dostignuća počeo da blijedi, Putin se u trećoj deceniji svoje vlasti sve više oslanja na represiju da bi neutralisao protivnike", što će se "vjerovatno pojačati kako se ruski problemi budu povećavali, ubrzavajući ciklus političkog nasilja i ekonomske slabosti koji bi mogli ugroziti Putinove ambicije i staviti na probu njegovu političku vještinu", piše magazin.
Putin je, navodi se, "oslabio institucije - sudove, upravu, izbore, stranke i zakonodavna tijela da ne bi mogle da ga sputavaju, ali zato se ne može oslanjati na njih da generišu ekonomski rast, rješavaju socijalne sukobe ili čak olakšaju njegov miran odlazak sa funkcije".
To, dodaje se, "Putina ostavlja zavisnim od prolazne vrijednosti lične popularnosti i opasnih metoda represije i propagande".
Putin je, podsjeća "Forin afers", progurao izmjene ustava Rusije koje će mu omogućiti da se kandiduje za predsjednika 2024. i 2030. godine.
Prema pisanju magazina, "pokušaj da se produži Putinova vladavina nije iznenađenje s obzirom na potencijalne mane napuštanja funkcije", a te "mane su", dodaje se, "u posljednjih 70 godina bile da personalističke autokrate posle gubitka vlasti završe u egzilu, u zatvoru, ili mrtvi".
Bez jakih formalnih institucija koje bi legitimisale njegovu vladavinu, Putin se oslanja na veliku ličnu popularnost, navodi "Forin afers" i dodaje da je tokom posljednjih 20 godina pozitivna ocjena Putina u anketama "u prosjeku iznosila nevjerovatnih 74 procenta", uglavnom podstaknuta ekonomskim procvatom koji je udvostručio ruski BDP do 2008. i "jedinstvenim spoljnopolitičkim uspjehom pripajanja Krima 2014".
Ali, od 2018, Putinova popularnost opada: pozitivna ocjena njegove vladavine jeste oko 60 odsto, ali Rusi izražavaju daleko manje povjerenja u njega nego ranije: u anketi novembra 2017, 59 odsto ispitanika je Putina navelo kao političara kome vjeruju, a u februaru ove godine, to su rekla samo 32 procenta.
U istom razdoblju podrška petom Putinovom mandatu pala je sa 70 na 48 procenata, dok je 41 odsto ispitanih Rusa reklo da bi bilo bolje da on odstupi, navodi magazin.
Parlamentarni izbori zakazani za septembar vjerovatno će biti napeti, jer su u anketama pozitivne ocjene vladajuće stranke Jedinstvena Rusija niže nego ikad, tako da će Kremlj morati da suzbije opoziciju, istovremeno zadržavajući uz sebe Komunističku partiju i Liberalno-demokratsku stranku, piše magazin.
"Forin afers" ukazuje da bi bilo rizično oslanjanje na prekomjernu prevaru na izborima, jer bi Kremlj želio da izbjegne višemjesečne proteste kakvi su izbili poslije ukradenih izbora prošle godine u susjednoj Bjelorusiji.
Gledajući dalje, očekivanja da će Putin ostati na mjestu predsjednika i poslije 2024. godine, samo će učvrstiti ekonomsku stagnaciju Rusije i pojačati frustraciju naroda zbog nesposobnosti Kremlja da poboljša životni standard ili upravljanje, piše "Forin afers" i ukazuje da će posljedica takvog stanja najvjerovatnije biti stalni porast pritiska na režim i njegovo jačanje represije nad protivnicima.
Rusija ostaje velika sila, iako slabija nego što je bio SSSR, piše u članku u kojem se navodi da ona ima nuklearnu moć, bitan geografski položaj i sjedište u Savjetu bezbjednosti UN što joj sve osigurava da se svrsta u red velikih sila, a to joj omogućavaju i njena prosvjeta, nauka i energetika.
"Forin afers" dodaje da je Rusija, kako piše, proizvela efikasnu vakcinu protiv kovida-19 za manje od godinu dana, Evropi će još godinama obezbjeđivati jeftinu energiju i ostaće važna na svjetskom tržištu energenata.
Uz to, zasad nema neposredne prijetnje vladavini Putina koji jeste "spretan taktičar sa značajnim finansijskim resursima, suočen s neorganizovanom opozicijom", ali, "ipak, nikakva pronicljivost ne može savladati mučne protivrječnosti koje proizvodi način na koji on vodi Rusiju".
"Forin afers" navodi koje su to protivrječnosti: "Varajte dovoljno na izborima da ne biste rizikovali da izgubite, ali ne toliko da to signalizira slabost.
Antizapadnim potezima podstaknite glasačku bazu, ali ne do te mjere da to izazove stvarni sukob sa Zapadom.
Nagrađujte prijatelje kroz korupciju, ali ne toliko da ekonomija propada".
Dalje: "Manipulišite vijestima, ali ne do te mjere da ljudi nemaju povjerenja u medije. Vršite represiju nad političkim protivnicima, ali ne toliku da podstakne reakciju masa. Ojačajte službe bezbjednosti, ali ne toliko da mogu da se okrenu protiv vas", piše u članku.
"Forin afers" zaključuje da će "način na koji će Kremlj uravnotežiti te suprotnosti, odrediti neposrednu budućnost Rusije.
Ali, trend ka većoj represiji u posljednje četiri godine, i njen vjerovatan nastavak, ne slute na dobro ni Rusiji ni njenom lideru".
Bonus video:
