Novi talas kovida će se razlikovati od prethodnih, navodi „Gardijan“ i podsjeća da su prilikom rasta broja zaraženih prošle zime i proljeća restriktivne mjere mahom uspijevale da situaciju stave pod kontrolu. Ovog puta na vakcinama je da odrade taj teži dio posla, ističe list i dodaje da one nijesu savršeni štit od virusa koji je pokazao sklonost mutacijama.
Vakcine usporavaju širenje virusa, pomažu u sprečavanju bolesti i smanjuju rizik od fatalnog ishoda, ali sve to do određene mjere.
U predstojećim mjesecima, hiljade ljudi će završiti u bolnicama zbog kovida. Međutim, treba očekivati da među njima bude veliki broj onih koji su primili dvije doze vakcine, upozoravaju britanski eksperti. To ne znači da je imunizacija neuspješna, navodi „Gardijan“ pozivajući se na podatke Instituta za javno zdravlje Engleske prema kojima dvije doze vakcina AstraZeneka ili Fajzer u 92 i 96 odsto slučajeva sprečavaju da se razviju teški oblici bolesti koji zahtijevaju hospitalizaciju. Britanski ministar za vakcine, Nadim Zahavi, kazao je da je program vakcinacije u toj zemlji prema procjenama spriječio 52000 hospitalizacija.
Međutim, postoji nekoliko faktora koji će uticati na to da u bolnicama u novom talasu završe vakcinisane osobe. Prije svega, značajnu ulogu igra podatak koja populacija nije vakcinisana. U Britaniji, na primjer, oko 30 odsto odraslih nije primilo obje doze vakcine. Iako su neki od njih ranjive osobe koje zbog zdravstvenih razloga nijesu primile vakcine, većina su mladi zdravi ljudi kod kojih kovid vjerovatno ne bi zahtijevao bolničku njegu.
S druge strane, oko 70 odsto populacije koja je potpuno vakcinisana su najranjiviji članovi društva. Upravo kod te starije grupe može doći do onoga što naučnici nazivaju „probojnom infekcijom“ budući da nijedna od vakcina koja je na tržištu nije savršena.
„Gardijan“ ističe da će broj kovid hospitalizacija biti dramatično manji nego u zemljama bez vakcine, ali postoji velika vjerovatnoća da će ovog puta u bolnicama većinom biti vakcinisane osobe.
„Zamislite da su svi odrasli već potpuno vakcinisani“, objašnjava je Kevin Mekonavej, počasni profesor primijenjene statistike na Otvorenom univerzitetu. „Znamo da bi ipak bilo hospitalizacija, jer vakcine nijesu savršene, ali među odraslima svi hospitalizovani bi bili vakcinisani. To ne zanči da vakcine ne pomažu, već da ne pružaju punu zaštitu – što niko nikada nije ni tvrdio.“
Profesor Dejvid Špiglhalter s Kembridž univerziteta takođe kaže da treba očekivati porast hospitalizacija među vakcinisanim osobama jer je među njima najveći broj onih koji su izloženi visokom riziku od kovida. „Većina nevakcinisanih su mladi ljudi i samim tim nijesu izloženi velikom riziku. Zapravo, mladost smanjuje rizik čak i više od vakcinacije“, kazao je Špiglhalter za „Gardijan“.
Kada je u pitanju rizik od smrti od kovida, poptuno vakcinisani 80-godišnjak je izložen sličnom riziku kao i nevakcinisani 50-godišnjak, navodi britanski list.
Budući preokreti u pandemiji mogli bi promijeniti računicu, a ne treba zanemariti pojavu sojeva koji bolje zaobilaze zaštitu koju pruža vakcina.
Razlog za zabrinutost jeste i nepoznanica koliko dugo vakcine pružaju zaštitu. Nekoliko studija je pokazalo da nivo antitijela pada tokom vremena, ali je ostalo nejasno šta taj pad znači za imunitet i zaštitu od infekcije, hospitalizacije i smrti. Odgovor bi mogao doći u mjesecima koji slijede. Dok se bolnice u Britaniji pripremaju za novi talas pacijenata, zdravstveni zvaničnici će pomno pratiti kako bi utvrdili da li su dodatni kreveti potrebni za one koji su prvi vakcinisani.
Bonus video:
