Čini se da se ruski predsjednik Vladimir Putin sprema da pokrene invaziju na Ukrajinu, sa više od 100.000 vojnika raspoređenih širom zemlje. U svakom slučaju, SAD vjeruju da je to slučaj i predsjednik Džo Bajden je upozorio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da bi se napad mogao dogoditi u februaru.
Ali Rusija poriče da se sprema za invaziju, a Putinove namjere ostaju misterija.
Rusija, koja traži obećanje da se NATO neće širiti i uključiti Ukrajinu, ima opcije koje bi mogla da iskoristi osim pune invazije i druge načine da se obruši na SAD i njihove saveznike. Svi oni nose različite stepene rizika za Rusiju i svijet.
Ovo je pregled nekih od njih:
Napad, nešto manji od invazije u punom obimu
2014. Rusija je od Ukrajine zauzela poluostrvo Krim. Te godine je takođe počela da naoružava pobunjenike u istočnom regionu poznatom kao Donbas, započevši sukob niskog intenziteta u kome je poginulo više od 14.000 ljudi.
Mnogi posmatrači i analitičari ponašanja Rusije spekulišu da je nedavno gomilanje ruskih trupa i pomorskih snaga sljedeće poglavlje u većem nastojanju da se otcijepi nešto u Ukrajini, možda iskorišćavajući prednost jer su SAD i njeni saveznici u Evropi ometeni Kovidom 19 i drugim problemima.
Mogući scenariji uključuju pružanje dodatne podrške pobunjenicima koje podržava Rusija ili pokretanje ograničene invazije, tek toliko da se destabilizuje Zelenski i dovede prokremljski lider.
Odlaganje na kratko invazije u punom obimu Rusiji bi dalo više vremena da rasporedi više snaga i testira posvećenost SAD i njihovih saveznika kažnjavajućim sankcijama koje je obećao Bajden, kaže penzionisani general-potpukovnik Ben Hodžis, bivši komandant snaga američke vojske u Evropi.
"On (Putin) će nastaviti da radi ono što radi sada, nastavljajući da vrši maksimalni pritisak na Ukrajinu i pokušava da destabilizuje vladu kako bi uzbunio ljude", rekao je Hodžis. "Postoji mnogo mogućnosti da se učini više, ako se ukaže prilika".
To bi ipak moglo dovesti do pokretanja sankcija koje bi mogle da naštete ruskoj ekonomiji i samom Putinu kod kuće. Takođe postoji rizik da ograničena akcija nije dovoljna da bi se postigao cilj ruskog predsjednika da podrije evropsku bezbjednost povlačenjem ili barem zaustavljanjem širenja NATO, kaže Dmitrij Gorenburg, analitičar CNA, istraživačke organizacije iz Arlingtona u Virdžiniji.
"Mislim da mu to neće donijeti ono što želi", rekao je. "To mu ni ranije nije donijelo. Pa zašto bi sada"?
Ekonomski rat
Rusija je glavni igrač u globalnoj energetici, treći po veličini proizvođač nafte poslije SAD i Saudijske Arabije i izvor oko 40 odsto prirodnog gasa koji se koristi u Evropi. Takođe je veliki izvoznik pšenice, posebno u zemlje u razvoju. Svaki potez da se prekine dotok energije mogao bi biti bolan za Evropu zimi sa već visokim cijenama gasa i nafte.
Slično tome, rastuće cijene hrane predstavljaju problem širom svijeta.
Putin ima neku ekonomsku polugu, ali nema naznaka da bi to iskoristio i to bi na kraju moglo naštetiti Rusiji na duge staze, kaže Edvard Fišman, bivši zvaničnik Stejt departmenta, koji je sada viši saradnik u Evroazijskom centru Atlantskog savjeta.
Svaki potez Rusije da prekine isporuke gasa podstakao bi evropske nacije da pronađu alternativne izvore za budućnost. "To je oružje koje možete da upotrijebite samo jednom", rekao je. "Učinite to jednom i izgubićete tu polugu zauvijek. Bajdenova administracija već radi sa Katarom i drugim dobavljačima na zamjeni ruskog gasa ako bude potrebno".
Sajber napadi
Nema sumnje da Rusija ima sposobnost da sprovede značajne sajber napade u Ukrajini i širom svijeta i skoro sigurno bi to ponovila kao dio bilo koje operacije protiv svog susjeda.
Amerčki Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) upozorilo je agencije za sprovođenje zakona 23. januara da će Rusija razmotriti pokretanje sajber napada na SAD, uključujući moguće akcije protiv kritične infrastrukture, ako shvati da odgovor na invaziju Ukrajine "ugrožava njenu dugoročnu nacionalnu bezbjednost".
Rusija je osumnjičeni krivac za hakovanje ukrajinske električne mreže 2015.
Hakeri su ovog mjeseca privremeno zatvorili vladine veb stranice u Ukrajini, naglašavajući kako sajber bezbjednost ostaje ključna briga u sukobu sa Rusijom.
"Bez obzira na veličinu i obim i prirodu njihovih kopnenih i vazdušnih napada, sajber će biti veliki dio svega što rade", upozorava Hodžis.
Rizik za svijet je da bi se neprijateljske aktivnosti protiv Ukrajine mogle proširiti, kao što je sajber napad poznat kao NotPetia učinio sa razornim efektom 2017.
Loša vijest za Rusiju je to što SAD i druge nacije imaju moć da uzvrate, kao što je Bajden upozorio Putina u junu. "On zna da postoje posljedice", rekao je Bajden.
Kineski faktor
Kina nije direktan igrač u sukobu oko Ukrajine, ali igra određenu ulogu.
Posmatrači su upozorili da bi Moskva mogla da odgovori na to što je Vašington odbio bezbjednosne zahtjeve Rusije, jačanjem vojnih veza sa Kinom.
Rusija i Kina održale su niz zajedničkih ratnih igara, uključujući pomorske vežbe i patrole dalekometnih bombardera iznad Japanskog i Istočnog kineskog mora.
Hodžis to vidi kao rizik. "Ako mi, sa našom kombinovanom diplomatskom i ekonomskom moći, plus vojna moć, ne možemo da spriječimo predsjednika Ruske Federacije da uradi nešto što je očigledno nezakonito, pogrešno i agresivno, onda mislim da predsjednik Ši neće biti previše impresioniran onim što kažemo o Tajvanu ili Južnom kineskom moru".
Jačanje prisustva Rusije u Latinskoj Americi
Viši ruski zvaničnici su upozorili da bi Moskva mogla da rasporedi trupe ili vojna sredstva na Kubi i u Venecueli. Prijetnje su nejasne, iako Rusija ima bliske veze sa obje zemlje, kao i sa Nikaragvom.
Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan odbacio je tu ideju, a stručnjaci u regionu i širom svijeta na nju gledaju kao na strategiju koja vjerovatno ne bi postigla mnogo, osim da preusmjeri ruske snage koje su potrebne negdje drugdje, zbog čega je malo vjerovatno da će se to i desiti.
Vjerovatniji scenario je da Rusija pojača svoje ionako opsežne napore propagande i dezinformisanja kako bi zaoštrila podjele u Latinskoj Americi i drugdje, uključujući Sjedinjene Države.
Diplomatsko rješenje
Nije unaprijed odlučeno da se kriza kruniše invazijom. Iako je Bajdenova administracija rekla da neće pristati na ruske bezbjednosne zahtjeve, čini se da još uvijek ima prostora za diplomatiju.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je u četvrtak da odgovor SAD "daje nadu za početak ozbiljnog razgovora o sporednim pitanjima".
Francuska, Njemačka, Ukrajina i Rusija složile su se da sjednu za pregovorački sto za dvije nedjelje, u nastojanju da se oživi sporazum iz 2015. za ublažavanje sukoba u istočnoj Ukrajini. Neki strahuju da ovo komplikuje napore SAD i NATO da pokažu ujedinjeni front protiv Rusije.
Odustajanje bi moglo biti dobro za svijet, ali bi moglo da ima cijenu za Putina, upozorila je ruska novinarka Julija Latinjina u eseju Njujork tajmsa u petak.
Ona je rekla da je ruski predsjednik možda iskoristio svoje gomilanje trupa kao blef, nadajući se da će primorati SAD i Evropu da se odreknu svake namjere bližih veza sa Ukrajinom.
"Umjesto da uhvati u zamku Sjedinjene Države, gospodin Putin je uhvatio sebe u zamku", napisala je ona. "Uhvaćen između oružanog sukoba i ponižavajućeg povlačenja, on sada vidi kako se njegov manevarski prostor sužava ni na šta".
Bonus video:
