Nema toga vojnog ili političkog analitičara na svijetu koji bi rusku invaziju na Ukrajinu i njen mogući ishod mogao bolje da objasni od Semjona Mogiljeviča, ukrajinskog ekonomista sa moskovskom adresom, piše Slobodna Dalmacija.
Mogiljevič, po vlastitom priznanju, upravlja sa stotinjak kompanija, i to ga, ako ćemo zažmuriti na jedno oko, svrstava u grupu ruskih oligarha.
Da je bilo sreće, Mogiljevič bi danas živio u Opatiji i imao hrvatsko državljanstvo. Dobio ga je 1998. "zbog velikih zasluga i poslovanja", na predlog Franje Gregorića, ali mu je poslije oduzeto.
Ispostavilo se, naime, da je Mogiljevič "capo di tutti i capi", šef Crvene mafije i ako pitate zapadne medije, "najgori kriminalac za kojeg nikad niste čuli".
Mogiljevič je, baš kao i ruski predsjednik Vladimir Putin, izdanak sovjetskog KGB-a. Ni jedan ni drugi baš ne vole da ih povezuju.
Kad je oficir sovjetskog KGB-a, poslije načelnik kriminalistike ruske Savezne službe sigurnosti (FSB), Aleksander Litvinenko snimio video koji upućuje na blisku povezanost Vladimira Putina i Mogiljeviča (snimljen je u prvom redu Putinova izbornog štaba), morao je pobjeći u London.
Šest godina kasnije, kad je Crvena mafija premrežila "Londongrad", Litvinenko je sa dvojicom bivših agenata KGB-a popio čaj i umro nakon 23 dana liječenja od teškog trovanja radioaktivnim polonijumom.
I svjetski šahovski velemajstor Gari Kasparov je 2016. godine optužio Vladimira Putina da u temeljnim odrednicama upravlja ruskom mafijom.
Ali, lako je njemu bilo da se prsi iz Podstrane kad ga je štitilo hrvatsko državljanstvo, koje je dobio 2014. godine.
Međutim, Kasparov je samo izrekao ono što ionako svi misle - da su vrh ruske vlade i Putin lično povezani sa ruskom mafijom. Uostalom, invazija Ukrajine ukazuje na mogućnost da su enormna ulaganja u modernizaciju ruske vojske značajnim dijelom procurila u privatne ruke.
Na vrhu FBI potjernice
Iako Mogiljevič kao ugledan građanin slobodno živi u veličanstvenoj vili u Moskvi, do njega je danas teško doći. Budući da je tako, FBI ga je skinuo sa vrha svoje potjernice. Jer potraga za osobom čija je adresa dobro poznata jednostavno nema smisla. Osim sa ruskim predsjednikom, Mogiljevič se povezuje i sa ruskim uticajem na američke predsjedničke izbore u kojima je pobijedio Donald Tramp, koji je, nota bene, lično bio prisutan kad su pripadnici ruske mafije kupili pet stanova u njegovom "Tramp Toweru".
Povezuju ga i sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Njegovo ime povezuje se sa utajom poreza, pranjem novca, prodajom obogaćenog uranijuma Češkoj, oružja Bin Ladenu; optužen je da je investitorima iz Filadelfije izvukao 150 miliona dolara, a da se nikad tamo nije pojavio.
Još od svojih ukrajinskih dana povezan je sa prodajom gasa. Godine 2010. tadašnja ukrajinska premijerka Julija Timošenko objavljuje kako postoje dokazi da iza "RosUkrEnerga" stoje moćne kriminalne organizacije, odnosno Mogiljevič.
Igrom slučaja, najveći ruski gasovod koji vodi prema ostatku Evrope zove se Bratstvo, baš kao i najjača ruska mafijaška organizacija, koju, navodno, vodi Semjon Mogiljevič.
Je li Putinu bliski Mogiljevič oligarh ili zaista kriminalac?
Čini se da je linija između oligarha i mafijaša vrlo tanka zbog načina na koji su oligarsi, koje karakterizujr bliska saradnja s državom, stekli svoje bogatstvo. Prema istraživanju "Od sovjeta do oligarha: Nejednakost i vlasništvo u Rusiji od 1905. do 2016.", koje su proveli ekonomisti Filip Novokmet, Tomas Piketi i Gabrijel Zakman, rusko "offshore" bogatstvo trostruko je veće od neto iznosa ruskih deviznih rezervi i približno jednako unutrašnjem prometu svih njihovih ekonomiskih subjekata.
U prevodu, Rusi u inostranstvu posjeduju veću vrijednost nego što je vrijednost imovine ukupne populacije koja živi u Rusiji. Ruski su milijarderi u razmatranom razdoblju bili "teški" koliko i 25-40 odsto ruskog nacionalnog dohotka. Milijarderi u zapadnim zemljama mogu se pohvaliti tek sa 5-15 odsto vrijednosti nacionalnog dohotka.
U 20 godina, koliko pokriva ovo istraživanje, iznikle su čitave dinastije: Timošenkovi, Rotenbergovi, Kovalčuki...
Imovinu Borisa Rotenberga BBC procjenjuje na 1,2 milijarde dolara. Putin i on poznaju se još od djetinjstva, kad su bili članovi istog džudo kluba. Možda je nama najpoznatiji oligarh ruski biznismen Roman Abramovič, dojučerašnji vlasnik londonskog Čelsija.
Njegova jahta "Solaris" gotovo je stalno u akvatoriju Dubrovnika i Boke Kotorske. Abramovičeva imovina procjenjuje se na 14,3 milijarde dolara, a obogatio se prodajom nekretnina koje su prije raspada SSSR-a bile u ruskom državnom vlasništvu. Drugi je Aleksandar Lebedev, bivši časnik KGB-a i bankar, čiji je sin Jevgenij član Doma lordova i vlasnik londonskog lista "Evening Standard".
Putin je, nakon preuzimanja vlasti od Borisa Jeljcina, počeo obuzdavati moć ruskih oligarha, a 2019. je za The Times izjavio: "Mi više nemamo oligarhe."
Ali to samo znači da je on taj koji je preuzeo svu kontrolu. Činjenica je da su svi koje smo nabrojili i dalje u dobrim i čvrstim odnosima sa Putinom. Upravo zato su protiv njih i pokrenute savezničke sankcije u najnovijoj ukrajinskoj krizi.
Za to vrijeme nekad najbogatiji Rus Mihail Hodorkovski - koji je "jamio što je jamio", pa se posvađao sa Putinom - danas živi kao disident u Londonu, vodeći računa da ne pije čaj poput Litvinenka.
ČEKA, GULAG
Postoje različite definicije za mafiju. Neke tumače da pripadnici mafije ne sarađuju sa državnim vlastima, ali je ruska mafija, čak i po priznanju samih mafijaša, drugačija. Naime, Crvena mafija korijene vuče iz dva istorijska kraka.
Prvi je Lenjinova "Sveruska izvanredna komisija za borbu protiv kontrarevolucije i sabotaže", skraćeno ČEKA, koju je vodio "željezni" Feliks Edmundovič Dzežinski.
ČEKA je nadzirala distribuciju hrane, prevoz željeznicom, obrazovni sastav... Baš sve pore društva i bila gospodar života i smrti, čije se istrage i brojne likvidacije (obično metkom u potiljak) ne istražuju. Njihova ovlašćenja je 1922. preuzela Državna politička uprava (GPU).
Drugi krak mafije rodio se u Staljinovim gulazima (skraćenica od Glavne uprave za popravno-radne logore i kolonije). Zatvorenici GULAG-a stvorili su poseban kodeks časti i ponašanja da bi preživjeli.
Zvali su se "Vori v zakone", Lopovi u zakonu. Kad se zbog perestrojke i glasnosti urušio sovjetski sastav, a Gruzija zapala u građanski rat (zbog Južne Osetije i Abhazije), iz ratnog pepela je izniknula sasvim nova kriminalna struktura istog naziva – "Kanonieri qurdebi", na gruzijskom – "Lopovi u zakonu".
Stvorena je najsnažnija organizacija Crvene mafije, koja je, prema priznanju bivšeg sovjetskog ministra vanjskih poslova, kasnijeg gruzijskog predsjednika Edvarda Ševarnadzea, "progutala zemlju".
Šef gruzijske mafije, poslije jedan od najupadljivijih moskovskih kriminalaca, Otari Kvantrišvili lijepo je to objasnio u jednom intervjuu.
"Pišu da sam ja Kum"
"Pišu da sam ja mafijaški kum. Stvarni organizator mafije je Vladimir Iljič Lenjin koji je uspostavio kriminalnu državu. Država nije propala sa Komunističkom partijom. Naprotiv, činovnici, aparatčici, obavještajci i ostali koji su upravljali državom, te njihova djeca, preuzeli su moć u postsovjetskom društvu", kazao je pokojni mafijaš poznat po tome što je utemeljio fond za pomoć udovicama policajaca.
Nakon Gruzije, mafija je progutala Ukrajinu i Rusiju, a zatim i dobar dio Evrope.
Za razliku od kolumbijske, italijanske i meksičke mafije, navodi se u dokumentu američkog Ministarstva pravde, sovjetski organizovani kriminal nema primarno porodično ili nacionalno utemeljenje, nego je postao "institucionalni dio političkog i ekonomskog sastava". Veze organizovanog kriminala u Rusiji su ekonomske, a ne etničke.
Američki "Department of Justice" tvrdi da se ruski mafijaši "ekstenzivno koriste državnim aparatom da bi zaštitili ili podržali svoje kriminalne aktivnosti", da je "proces privatizacije doveo do masovne zloupotrebe državnih fondova i imovine", te da su kriminalci "bili u stanju direktno da utiču na unutrašnju i vanjsku politiku preuzimajući visoke dužnosti lično ili kupujući državne činovnike".
Prvi element mafije
Ruska sociološkinja Tatjana Zaslavska kaže da je prvi element mafije postojanje korumpirane političke stranke i činovnika. Drugi element su sudionici mafijaškog posla koji plaćaju da bi taj sastav funkcionisao.
Treći element, bez kojeg ništa ne bi bilo izvodivo, jeste korumpirani pravosudni sastav. U tom smislu valja primijetiti da su apsolutno sve ruske sigurnosne službe (njih šest – FSB, FSO, EPG, GRU, PSB i SVR) premrežene Putinovim bivšim kolegama iz KGB-a.
Iako je Rusija potpisnica baš svih međunarodnih sporazuma o suzbijanju prekograničnog organizovanog kriminaliteta, djelotvorne istrage ili pravosudne posljedice za one koji su uhvaćeni sa prstima u pekmezu gotovo su beznačajne. Mafijaški kumovi koji su ipak završili u zatvoru u nekom su se trenutku zamjerili političkom vrhu i nisu "pali" zbog kriminala, nego zbog "političkog otklizavanja".
Studija koju je izradio profesor Mark Galeotti navodi da ruska mafija danas više djeluje iz pozadine, a manje na ulici. Uprkos tome, ona je odgovorna za trećinu heroina na evropskim ulicama.
I on upozorava na to da EU nema samo problem sa kriminalom, nego je u ozbiljnom sigurnosnom izazovu, jer je ruska mafija povezana sa Kremljom i sigurnosnim službama FSB i GRU. Jedan evropski obavještajac je tu prijetnju vrlo plastično opisao.
"Dokle god su im jaja u Moskvi, Rusi mogu da ih stisnu."
Poklapa se to sa stajalištem jednog penzinisanog mafijaša iz 2016. godine.
"Koristimo najbolje iz oba svijeta. Rusija nam daje snagu i sigurnost, a Evropa blagostanje i komfor.
U krugovima ruskih oligarha i mafijaša, London se odavno naziva Londongrad.
"Transparency International" je identifikovao imovinu vrijednu najmanje 1,5 milijardi funti koja je "povezana s ruskom mafijom i vlastima u Kremlju".
Britanija je, navodi BBC, od 2008. Rusima izdala 2.581 "zlatnu vizu", dozvolu privremenog boravka koja se može dobiti za investicije veće od dva miliona funti. Brzina njihovog izdavanja zavisi od visine uloženog novca, a nakon određenog vremena omogućava i dobijanje trajnog boravka.
U Njemačkoj živi 4,5 miliona ljudi sa ruskoga govornog područja, kazao je za Welt.de predsjednik Savezne kancelarije za kriminalistiku Holger Minh. To ukazuje na ogroman regrutacioni potencijal.
Od tih 4,5 miliona, 40.000 ljudi dovodi se u vezu sa mafijaškom grupom "Lopovii u zakonu". Drugim riječima, grad veličine Šibenika u Njemačkoj je na neki način povezan sa mafijom. Štaviše, u njemačkim zatvorima 10 odsto populacije govori ruski ili je ruskog porijekla.
Rusijom operiše desetak struktura
Istraživački novinar i publicista Uve Miler objašnjava pravila ponašanja koja "Lopovi u zakonu" u Njemačkoj slijede: Ne smiju se međusobno lagati, apsolutno ne smiju prihvatiti neko zaposlenje i ni na koji način ne smiju saurađivati sa vlastima.
Ako je potrebno, preuzeće pred zakonom krivicu za djelo svog člana. Kapital koji posjeduju njemački kriminalisti procjenjuju na 10 milijardi dolara, što je ekvivalentno trećini ukupnog hrvatskog državnog proračuna. Problem njemačke policije leži i u jezičkoj barijeri - em "Inspektor Rex" ne govori ruski, em ruski mafijaši govore vlastitim, posebno izmišljenim dijalektom koji zovu "fenjka ili blatnoj jezik".
Kolega Martin Luc za "Welt" kaže da su ljudi koji upravljaju ruskom mafijom u Njemačkoj na sigurnom jer se nalaze u Moskvi. Ostatak ekipe na terenu sebi može za 100 do 200 hiljada eura priuštiti najbolje njemačke advokate, koji će njihov kriminal svesti na pojedinačni slučaj i malu kaznu.
Uostalom, biti u zatvoru za njih je sastavni dio karijere. U njemačkim zatvorima čak postoje, napominje Luc, "mafijaški inspektori" koji vode računa o ponašanju svojih pripadnika iza rešetaka. Lopovi u zakonu čak su osnovali i mafijaški fond uzajamne pomoći.
Rusijom danas operiše osam do 12 mafijaških struktura kojima je teško precizno odrediti lidera.
"Solntsevskaja Bratva" je u ovom trenutku najveće rusko kriminalno bratstvo, s nešto manje rigidnim kodeksom u odnosu na Lopove u zakonu. Bratstvo je naziv dobilo po moskovskom kvartu Solntsevo, a podaci WikiLeaksa iz 2010. kažu da se bavi ucjenama pod zaštitom FSB-a.
Je li Semjon Mogiljevič sa početka naše priče još uvijek njihov član, je li jedno krilo odvojio u zasebnu grupaciju ili se sam nalazi na čelu cijelog bratstva, nije jasno iz dostupnih izvora. Naime, bratstvo Solntsevskaja Bratva je 1993. postiglo dogovor s njim o zajedničkom investiranju u dragulje u Moskvi i Budimpešti.
Posao je išao dobro sve do 1995., kad je u jednom Mogiljevičevom restoranu u Pragu policija upala na mafijaški sastanak. Navodno je sastanak upriličen radi likvidacije Mogiljeviča, ali on se tu nije pojavio.
Bratstvo sarađuje i sa balkanskom mafijom, naročito sa klanom Darka Šarića. Dijelom svijeta bave se trgovinom drogom (i u tome blisko sarađuju sa Meksikancima), ali nisu neskloni reketiranju, trgovini ljudima, prostituciji, provalnim krađama i ubojstvima.
Bratski krug je uobičajeni naziv za rusku mafiju. Profesor Mark Galeoti kaže da nikad od pripadnika ruskog pravosuđa nije čuo potvrdu da Bratski krug postoji zasebna organizacija, ali su svi putevi vodili prema Aslanu Rašidoviču Usojanu, zvanom Deduška, do njegove smrti 2013. godine. Deduška je odbijao otići u penziju, sve dok ga nije stigao snajperski metak nepoznatog počinitelja.
Uralmaši su se najprije 90-ih godina pojavili kao građanska organizacija za ulice bez droge. Premlaćivali su i dilere, a zavisnike vezivali za radijator ne bi li se izliječili. Organizovali su modne revije čiji je prihod išao gradskoj djeci, a onda osnovali i političku stranku Social-političku uniju Uralmaš. Ali u novom mileniju dio njihovih članova počeo se baviti reketom i ucjenama po Jekaterinburgu. Njihov lider Aleksandar Kukovljakin Kuka uhapšen je 2015. u Dubaiju.
Tambovska grupacija, po regiji Tambov, operiše po Sankt Peterburgu i još nekoliko regija, a krase ih naručena ubistva, pranje novca i prostitucija. Osnovao ih je Vladimir Kumarin, prijašnji pripadnik KGB-a, a u jednoj baroknoj crkvi na ostrvu Vasilovski kod Sankt Peterburga imali su svoj zatvor za svoje klijente ili protivnike. Ozbiljno su ekonomski jaki i krajem decenije su u okolini Sankt Peterburga upravljali sa oko stotinu poslovnih subjekata.
"ShadowCrew" je hakerska organizacija specijalizovana za proizvodnju virusa i internetske prevare čiji je najpoznatiji pripadnik Bugarin Aleksi Kolarov, aka APK, 2013. isporučen Sjedinjenim Američkim Državama. O ovoj organizaciji CNN je 2019. objavio dokumentarni film.
Obtšak je zajednička mafijaška organizacija, nešto kao osiguravajuće društvo ili kasa uzajamne pomoći koja je na raspolaganju uhapšenim pripadnicima mafije. Do 2016. njime je upravljao bivši KGB-ovac ukrajinskog i bjeloruskog porijekla Nikolaj Tankov, a onda je i on pao kao žrtva mafijaških obračuna.
Bonus video:
