Sto godina nakon što je Benito Musolini osvojio vlast u Rimu, njegova fotografija i dalje visi u zvaničnoj rezidenciji premijera, što je upečatljiv dokaz da Italija još nije odbacila svoje fašističko nasljeđe.
Dok je Njemačka sistematski uklanjala sve simbole nacističkog režima Adolfa Hitlera nakon Drugog svjetskog rata, Italijani su zauzeli manje rigorozan pristup uklanjaju tragova 21-godišnje vladavine svog diktatora, piše agencija Rojters.
Spomenici sa Dučeovim likom i fašističkim simbolima i danas su vidljivi širom Rima.
"Njemačka ima prošlost koja nikada ne može proći. Oni nikada ne mogu zaboraviti Holokaust ili Hitlera", kazao je britanski istoričar Pol Korner, koji je prošlog mjeseca objavio knjigu "Musolini u mitu i sjećanju", koja se bavi istrajnom nostalgijom Italije za fašizmom.
"Italija ima prošlost koja ne predstavalja problem. Niko ne traži da ti spomenici fašizmu budu uništeni. Oni se jednostavno stapaju," izjavio je za Rojters.
Italija ove nedjelje obilježava 100 godina od pohoda Musolinijevih pristalica crnokošuljaša na Rim. Da bi izbjegao krvoproliće, kralj mu je dozvolio da sastavi vladu.
Godišnjica se poklopila sa ustoličenjem najdesnije italijanske vlade od Drugog svjetskog rata, na čelu sa Đorđom Meloni, čija stranka Braća Italije ima neofašističke korijene.
Melonijeva je kao mlada hvalila Musolinija, ali je od tada promijenila stav. Ona je u utorak izjavila u parlamentu da "nikad nije gajila nikave simpatije prema fašizmu" i osudila je rasističke zakon protiv Jevreja iz 1938. kao "najnižu tačku u istoriji Italije."
Za razliku od razrušene njemačke prijestonice Berlin, Rim i njegovi fašistički ornamenti ostali su relativno neoštećeni nakon Drugog svjetskog rata.
Kada su savezničke snage preuzele kontrolu 1944, uklonjene su mnoge fotografije i simboli koji veličaju "Dučea", ali su neki veći spomenici ostali netaknuti. Među njima je impozantni obelisk u rimskom sportskom kompleksu Foro Italiko (nekada Foro Musolini) i Musolinijev bareljef u modernističkom okrugu Eur koji su fašisti izgradili da bi proslavili 20. godišnjicu svog marša.
"Grad koji prašta"
Desetine hiljada Rimljana je radilo za fašističku administraciju, a u otporu su učestovali malo i nimalo. Nakon rata, nisu vidjeli potrebu da brišu svoju prošlost, navodi Rojters.
"Rim je grad koji oprašta", rekao je Aldo Kazulo, čija knjiga "Musolini, vođa bande", objavljena u avgustu, baca svjetlo na zločine fašizma, za koje tvrdi da su očišćeni, umanjeni ili jednostavno zaboravljeni tokom decenija.
"Mi Italijani imamo lažnu, iskrivljenu predstavu o Musoloniju. Oslobodili smo sebe svake krivice za fašizam. Ispričali smo sebi izmišljenu priču o tome šta se dogodilo", rekao je za Rojters.
Britanski istoričar Korner procjenjuje da je čak 500.000 Italijana umrlo kao rezultat Musolinijeve katastrofalne odluke da se bori zajedno sa Hitlerom u Drugom svjetskom ratu - uključujući oko 7.700 italijanskih Jevreja poslatih u nacističke logore smrti.
"Nakon rata, Italija je sebe predstavila kao nedužnu žrtvu fašizma, ali diktatura ne može preživjeti 20 godina bez konsenzusa i saučesništva njenog naroda," rekao je Korner.
Dok u Rimu postoje mali spomenici za neke od žrtava fašizma, ne postoji nijedan u znak sjećanja na one koji su ubijeni u katastrofalnim naporima Italije da stvori novo carstvo, uključujući stotine hiljada Etiopljana, ističe Rojters.
Imena ulica još čuvaju uspomenu na te kolonijalne podvige, uključujući Via Amba Aradam, koja je dobila ime po mjestu bitke iz 1936. kada su fašističke snage porazile etiopske borce iperitom, tenkovima i teškom artiljerijom, ubivši hiljade.
"Antifašisti su izgubili kulturnu bitku"
Posljednjih godina, demonstranti u Britaniji su rušili simbole rasističke kolonijalne prošlosti svoje zemlje, dok su u Sjedinjenim Državama mnoge lokalne vlasti uklonile spomenike Konfederacije, osuđujući ih kao izraze nadmoći bijelaca.
Rojters piše da se takva istorijska revizija ne očekuje u Italiji.
"Antifašisti su izgubili kulturnu bitku," rekao je Kazulo, uz ocjenu da se na to gleda gotovo isključivo kao na ljevičarski cilj, što ga čini neprivlačnim za mnoge.
Italijanski ministar industrije je ovog mjeseca uklonio Musolinijevu fotografiju sa jedne izložbe nakon pritužbi, ali je novoizabrani predsjednik Senata Ignacio la Rusa kritikovao tu odluku.
On je rekao da fotografija Musolinija visi i u ministarstvu odbrane.
"Hoćemo li se pridružiti i kulturi otkazivanja?" pitao je La Rusa, desničar veteran koji skuplja fašističke memorabilije.
"Ako neka fotografija negdje visi godinama, ne shvatam zašto sada mora biti uklonjena. Šta se promijenilo u odnosu na prošlu godinu?"
Bonus video:
