Cijene pšenice i kukuruza na globalnim tržištima skočile su juče nakon što se Rusija povukla iz ključnog dogovora koji je omogućavao izvoz žita iz Ukrajine. Krah sporazuma će u narednim mjesecima rezultirati rastom cijena osnovnih namirnica poput hljeba i tjestenine, ocjenjuju analitičari.
Dogovor koji je omogućavao Ukrajini izvoz žita preko Crnog mora istekao je sinoć u ponoć nakon što je Rusija saopštila da će suspendovati svoje učešće. “Nažalost, dio crnomorskog sporazuma koji se odnosi na Rusiju do sada nije bio sproveden, tako da on više ne važi”, izjavio je portparol Kremlja, Dmitrij Peskov.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš, kazao je da povlačenje Rusije znači i krah povezanog sporazuma koji olakšava izvoz ruskih žitarica i đubriva. “Današnja odluka Ruske Federacije nanijeće udarac ljudima kojima je pomoć potrebna širom svijeta”, rekao je Gutereš novinarima.
Dogovor, kojem su posredovale UN i Turska u julu prošle godine, imao je za cilj ublažavanje globalne prehrambene krize tako što je omogućavao siguran izvoz ukrajinskih žitarica koje su bile blokirane zbog rata.
U skladu sa sporazumom o uspostavljanju sigurnog plovnog kanala, Ukrajina je uspjela da izveze 32,9 miliona tona poljoprivrednih proizvoda, uključujući 16,9 miliona tona kukuruza i 8,9 miliona tona pšenice, podsjeća Rojters.
Prošle godine, ekonomski šokovi koji su uključivali uticaje rata u Ukrajini i pandemije bili su glavni razlozi za “akutnu nestašicu hrane” u 27 zemalja, što je uticalo na gotovo 84 miliona ljudi, navodi se u izvještaju Mreže za informacije o sigurnosti hrane (FSIN). FSIN definiše akutnu nestašicu hrane kao nedostatak dovoljne hrane u toj mjeri da stavlja život ili sredstva za život osobe u opasnost.
Prije rata, Ukrajina je bila peta najveća izvoznica pšenice u svijetu, sa udjelom od 10% u ukupnom izvozu, prema Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj, prenijela je agencija Rojters.
“Današnja odluka Ruske Federacije nanijeće udarac ljudima kojima je pomoć potrebna širom svijeta”, rekao je Antonio Gutereš
Ukrajina se nalazi među tri najveća svjetska izvoznika ječma, kukuruza i ulja od repice. Ukrajina je daleko najveći izvoznik suncokretovog ulja, sa udjelom od 46% u svjetskom izvozu.
Kada je u oktobru proše godine Rusija privremeno suspendovala učešće u dogovoru o izvozu žita zbog napada na njenu flotu u Sevastopolju, Gutereš je kazao da bi krah dogovora mogao pretvoriti “krizu pristupačnosti hrane u krizu dostupnosti” ukoliko poljoprivrednici širom svijeta ne bi mogli da nabave đubriva potrebna prije početka sezone sadnje. Rusija je najveći globalni snabdjevač đubriva.
Međutim, analitičari procjenjuju da je situacija sada bolja nego što je bila u prvim mjesecima rata budući da su povećane zalihe od drugih proizvođača poput Brazila.
Uprkos tome, situacija ostaje složena, ističe Rojters i podsjeća da je Svjetski program hrane (SPH) prošlog meseca saopštio da su se preklapale brojne vanredne situacije, stvarajući najveću i najkompleksniju krizu gladi i humanitarne situacije u posljednjih 70 godina.
Prema godišnjem izvještaju SPH, 2022. godine rekordnih 349 miliona ljudi je doživjelo akutnu glad, dok je 772.000 ljudi bilo na ivici gladi.
Šašvat Saraf, direktor za vanredne situacije u Istočnoj Africi pri Međunarodnom komitetu za spasavanje (IRC), izjavio je da će posljedice kraha sporazuma biti dalekosežne u Somaliji, Etiopiji i Keniji, koje se suočavaju s najgorom sušom na Rogu Afrike u posljednjim decenijama.
“Ne znam kako ćemo preživjeti”, rekla je za Rojters Halima Husein, majka petoro djece koja živi u prepunom kampu u somalijskoj prestonici Mogadišu.
Moskva je saopštila da će ponovo razmotriti pridruživanje sporazumu o izvozu žita ako vidi “konkretne rezultate” u vezi sa svojim zahtjevima, ali da u međuvremenu povlači svoje garancije za sigurnost plovidbe.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je otvorio mogućnost nastavka izvoza žitarica bez učešća Rusije, sugerišući da će Kijev tražiti podršku Turske kako bi efikasno neutralisao de fakto blokadu koju je Rusija nametnula prošle godine.
“Nijesmo uplašeni”, izjavio je portparol Sergej Nikiforov, citirajući Zelenskog. “Kompanije i vlasnici brodova su nam se obratili. Rekli su da su spremni, ako im Ukrajina dozvoli da idu, a Turska im i dalje omogućava prolaz, da su svi spremni da nastave snabdijevanje žitaricama”.
Rusija je tri puta u protekloj godini pristala da produži sporazum o Crnom moru, uprkos prijetnjama da će se povući. Suspendovala je učešće nakon napada na svoju flotu u oktobru, što je dovelo do nekoliko dana kada su Ukrajina, Turska i UN održavale izvoz bez Moskve.
Bilo kakav nastavak izvoza bez blagoslova Rusije vjerovatno bi zavisio od osiguravajućih društava. Izvori u industriji su kazali za Rojters da razmatraju mogućnost obustavljanja pokrića osiguranja.
“Ključno pitanje je da li će Rusija minirati područje, što bi efektivno onemogućilo pružanje bilo kakvog oblika pokrića”, rekao je jedan izvor iz industrije osiguranja.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, pokrovitelj sporazuma o žitu, izjavio je ranije juče da još vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi da sporazum bude nastavljen.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen opisala je suspenziju sporazuma od strane Rusije kao “ciničan potez” i rekla je da će EU nastaviti da se trudi da obezbijedi hranu za siromašne zemlje.
Bonus video:
