Odluka američkog predsjednika na odlasku Baraka Obame o protjerivanju 35 ruskih diplomata, navodno uključenih u hakerske napade kojima se pokušalo uticati na rezultate predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Donald Tramp, ponovo je zahladila ionako hladne odnose između SAD i Rusije, piše hrvatski Jutarnji list.
Analizirajući poteze ruskog predsjednika Vladimira Putina zapadnjački mediji su se posljednjih nedjelja uveliko bavili kontroverznim ruskim intelektualcem Aleksandrom Duginom kojeg jedni nazivaju "Putinovim Raspućinom", a drugi "Putinovim mozgom".
Svojom dugom bradom filozof, sociolog i istoričar Aleksandar Dugin (54) podsjeća na kontroverznog mistika Grigorija Raspućina.
No, mnogi analitičari na Zapadu smatraju da je Duginov uticaj na Putina sličan onome što ga je Raspućin imao na rusku carsku porodicu Romanovih, cara Nikolaja II i caricu Aleksandru.
No, internet forum "Big Think" ide i korak dalje te tvrdi da je Dugin "najopasniji filozof na svijetu", piše Jutarnji list.
Imperijalizam
Aleksandar Dugin je ekstremni ruski nacionalista i zagovornik ruskog imperijalizma. Kao tvrdi tradicionalista, žestoki je kritičar liberalizma koji simbolizuje Amerika.
"Liberalizam je najveće zlo... Američku imperiju bi trebalo razoriti", izjavio je Dugin nekoliko puta.
No, Dugin je podjednako žestok i u osudi komunizma, a iako kritikuje fašizam, pokazuje simpatije prema nacističkom osjećaju za hijerarhiju i njihovu romantiku smrti, piše Jutarnji list.
"Treba nam nova stranka. Božja stranka, ruski analog Hezbolahu", naglašava Dugin koji je pažnju zapadnjačkih medija privukao i svojim antinaučnim i antitehnološkim stajalištima. Tako se on zalaže za zabranu hemije i fizike, a protivnik je i interneta te biotehnologije.
Aleksandar Geljevič Dugin rođen je 1962. godine u Moskvi. Otac mu je, kako sam tvrdi, vjerovatno radio za sovjetsku vojnu obavještajnu službu, a majka je bila ljekarka. Kad je imao tri godine, njegovi roditelji su se razveli. Duginova sjećanja na djetinjstvo nisu lijepa, kaže da je mrzio i svoju porodicu i sovjetsko društvo.
"Mrzio sam svijet u kojem sam rođen", rekao je Dugin u razgovoru za New Yorker.
Kao tinejdžer pridružio se krugu ekscentričnih moskovskih intelektualaca koji su podjednako prezirali sovjetski komunizam kao i zapadnjački kapitalizam te pokazivali sklonost prema misticizmu i ezoteriji.
Početkom 1980-ih Dugin pohađao je Moskovski vazduhoplovni institut, ali je izbačen zbog svojih antisovjetskih i desničarskih stajališta. Nakon izbacivanja s instituta neko je vrijeme radio kao čistač ulica i davao instrukcije iz engleskog i francuskog jezika. Inače, uz spomenuta dva tečno govori još sedam jezika, uključujući njemački, španski i portugalski.
Ranih 1980-ih, Dugin se oženio s Evgenijom Debrijanskajom koja mu je 1985. godine rodila sina. No, Dugin nikad ne spominje svoju prvu ženu, vjerovatno i zbog toga jer je Debrijanskaja jedna od najistaknutijih ruskih aktivistkinja za prava LGBT zajednice dok on smatra da su ruski antigay zakoni "sasvim korektni".
"Liberalizam insistira na slobodi i oslobođenju od svakog oblika kolektivnog identiteta. To je sama bit liberalizma. Liberali su oslobodili ljudsko biće od nacionalnog i religijskog identiteta. Posljednji preostali oblik kolektivnog identiteta je rod. Tako je sada došlo vrijeme i da se rod ukine te postane nešto arbitrarno i neobavezno", rekao je Dugin u jednom intervjuu prošle godine.
Od 1987. godine Aleksandar Dugin je u braku s konzervativnom filozofkinjom Natalijom Melentijevom s kojom ima kćerku0.
Zapad ne valja
Tokom Gorbačovljeve perestrojke (1986. - 1991.) Dugin je prvi put bio na Zapadu, konkretno u Berlinu i Parizu, gdje je upoznao Alaina de Benoista, lidera evropske Nove desnice. Iako ističe da je veliki poštovatelj evropske kulture, Dugin je tokom svoje prve posjete Zapadu bio razočaran te ga je doživio "lošijim od Sovjetskog Saveza".
U razdoblju od 1990. do 2000. godine Dugin je objavio niz radova i knjiga, među kojima i "Osnove geopolitike" iz 1997. godine koja je pobudila veliki interes kod političkih i vojnih struktura u Rusiji.
Dugin je zatim postao savjetnik Genadija Seleznjova, predsjednika Dume (ruski parlament). Kada je Vladimir Putin 2000. godine postao ruski predsjednik, Dugin postao je njegov veliki pristalica.
"Putin je sve... Putin je apsolutan... Putin je nezamjenjiv", oduševljeno je govorio Dugin koji je 2004. godine doktorirao sociologiju na Univerzitetu u Rostovu da bi 2008. godine postao profesor na Univerzitetu Lomonosov u Moskvi i šef Centra za konzervativne studije.
Dugin je 2001. godine osnovao Međunarodni evroazijski pokret. Riječ je o organizaciji koja podstiče ujedinjenje bivšeg sovjetskog područja u jedinstvenu kulturnu i civilizacijsku cjelinu.
"Evroazija je teritorija starog Ruskog carstva ili Sovjetskog Saveza. Možemo je nazvati i velikom Rusijom", pojasnio je u jednom razgovoru Dugin koji se u svojim radovima bavio i južnoslavenskim narodima.
Tako je u svom članku Geopolitika jugoslavenskog sukoba iz 1997. godine ocijenio da Hrvati pripadaju u "katolički sektor germanske srednje Evrope", utvrdivši da je njihova geopolitička sudbina "vezanost za taj blok". Za Srbe, pak, ističe da su u svim kritičnim istorijskim trenucima bili uz Ruse, piše Jutarnji list.
"Srbi su zapravo mi. Oni se osjećaju kao mi. Srbi su naše ja", rekao je prošle godine tokom posjete srpskog predsjednika Tomislava Nikolića Moskvi.
Tokom početka rusko-ukrajinskog sukoba 2014. godine zalagao se za aneksiju ukrajinske teritorije koja je prije bila dio Ruskog Carstva, pa čak i pozivao na genocid u Ukrajini, piše Jutarnji list.
Pobjedu Donalda Trampa u Americi dočekao je s oduševljenjem.
"Iako je tvrd i grub, Donald Tramp kaže što misli, on je nepristojan, emocionalan i očito iskren. Činjenica da je milijarder ništa ne znači. On je različit. On je jedan ekstremno uspješan obični Amerikanac", izjavio je Dugin.
"Za nas je njegova pobjeda radost, to je sreća. Morate razumjeti da Trampa smatramo američkim Putinom", rekao je nedavno Dugin za Wall Street Journal.
Filozofi, astrolozi i očevi imali su izuzetan uticaj na formiranje vodećih osoba svjetske politike
Ronald Reagan je tražio savjete od astrologa
Jedan od najpopularnijih američkih predsjednika Ronald Regan je vjerovao astrolozima. To je potvrdila Bijela kuća 3. maja 1988. godine. Tu je strast dijelio sa suprugom Nensi, a jedan od najdražih "pogađača u zvijezde" bio je njihov prijatelj još iz Kalifornije, Kerol Rajter.
Džordž Buš mlađi je tražio da svi čitaju Sčaranskog
Anatolij Borisovič Sčaranski rođen je u gradu Stalino u SSSR-u 1948. godine, a kasnije se seli u Izrael. Njegova knjiga u kojoj zagovara tezu da je demokratiju potrebno nametnuti i silom snažno je uticala na Buša koji je tako formulisao svoju politiku i krenuo u napad na Irak.
Robert Kenedi se zaljubio u Alinskog
Robert Kenedi, bivši američki ministar pravosuđa i brat američkog predsjednika Džona Kenedija vrlo se brzo priključio sljedbenicima Saula Alinskog kojeg smatraju začetnikom modernog organizovanja zajednice. Ugledni list Time će 1970. napisati da je "Alinski svojim idejama dubinski izmijenio američku demokratiju".
Angela Merkel je ostala vjerna idejama svog oca
Njemačka kancelarka Angela Merkel nikad nije krila da se u brojnim političkim odlukama, a posebno je to bilo vidljivo u otvaranju vrata imigrantima, oslanja o ideje koje joj je usadio njen otac, protestantski teolog Horst Kasner, rođen kao Horst Kažmierčak u Berlinu 1926. godine.
Hilari Klinton jako cijeni Margaret Sanger
Bivša demokratska kandidatkinja na izborima za predsjednika SAD će uvijek prvo navesti svoju majku, a zatim Margaret Sanger (1879. - 1966.), kao osobu koja je na nju snažno uticala. Sanger se snažno zalagala za pravo na kontrolu rađanja te je uspjela otvoriti i prvu kliniku gdje su žene mogle dobiti potrebnu pomoć.
Obama je slijedio ideje Džona Rolsa
Na još uvijek aktuelnog američkog predsjednika Baraka obamu uticao je harvardski profesor Džon Rols koji je autor poznate knjige "Teorija pravde". Upravo je pravednost ključno načelo prema kojem treba uređivati društvo pojedinaca s jednakim slobodama.
Bonus video:
