Na Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS) krajem marta počinje jednogodišnja misija koja treba da donese korisne informacije u vezi budućeg leta do Marsa, najavila je vodeća naučnica NASA za MSS Džuli Robinson.
Ona je, prilikom predavanja u Beču, rekla da će astronaut Skot Keli i kosmonaut Mihail Kornijenko 27. marta krenuti u misiju ka MSS, gdje će provesti daleko duži period od svih dosadašnjih stanara ove svermiske stanice od kraja 1990-ih.
Od jednogodišnje misije Robinson se nada korisnim informacijama za budući let ka Marsu.
"Prvog dana misije se astronaut sigurno odlično osjeća, a pitanje je kako će se osjećati nakon 300 dana u svemiru," naglasila je Robinson dodajući da je, u međuvremenu, puno toga poznato šta se dešava sa ljudskim tijelom kada, kao što je do sada bio običaj, provede pola godine na MSS, ali o dužem boravku nema naučnih informacija niti iskustava.
To, prema njenim riječima, treba da se promijeni nakon što dva iskusna astronauta marta iduće godine budu sletjeli u kazahstansku pustinju.
Robinson je istakla da je jasno da devetomjesečni let ka Marsu u bestežinskom stanju, kao i, najvjerovatnije, tvrdo slijetanje, predstavljaju ekstremni napor po posadu.
Uz fizičko opterećenje ne treba zaboraviti i na psihološko opterećenje, ukazala je ona dodajući da posada treba, u tijesnom prostoru da sarađuje I živi.
Takođe i sa dužinom puta, na osnovu velike razdaljine, duže traje i komunikacija sa Zemljom, objasnila je dalje, rekavši da izolacija i usamljenost predstavljaju faktore koje ne treba zapostaviti.
Najveća opasnost po MSS i misiju ka Marsu, prema naučnici NASA, ne može se kontrolisati, a to su masivne sunčane erupcije.
Robinson je rekla da su određene posljedice dužeg boravka u bestežinskom stanju po tijelo poznate, ali da zabrinjavaju one koje nastupaju poslije dužeg perioda.
Moramo prikupiti sve podatke kako bismo jednog dana mogli reći da su ljudi sposobni da lete na Mars, podvukla je Robinson.
Bonus video:
