Kao rezultat pobuna porasle su cijene nafte što je osnažilo druge zemlje, proizvođače "crnog zlata", saznajemo danas iz statističke analize instituta za procjenu političkog rizika "Geopolicity", a na osnovu podataka Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF).
Najveći teret podnijele su ekonomije Libije i Sirije, a slijede Egipat, Tunis, Bahrein i Jemen.
Međutim, ostali proizvođači nafte, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Saudijske Arabije i Kuvajta su kroz povećanja cijene nafte doživjele rast svog BDP-a.
Cijene nafte porasle su početkom godine s 90 dolara po barelu sirove nafte na 130 dolara sredinom maja , nakon čega se cijena zaustavila na oko 113 dolara.
"Rezultat toga je da je ukupni učinak "Arapskog proljeća" bio mješovit, ali uopšteno gledano pozitivan", stoji u izvještaju. U njemu se dodaje da je produktivnost regiona do septembra ove godine "teža" za 38,9 milijardi dolara.
Bonus video: