Poslije antivladinih protesta zbog društvene nejednakosti, koji su prvi put izbili prije godinu dana, Čileanci su izglasali promjenu 40-godišnjeg ustava naslijeđenog iz perioda diktature Augusta Pinočea.
Ta promjena pokrenula je proslave u cijeloj zemlji ali i neizvjesnu dvogodišnju raspravu o dokumentu koji bi, prema kritičarima, mogao ugroziti ekonomski rast i produbiti probleme te latinoameričke države, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE) ocjenu svjetskih medija.
Poslije referenduma na kojem su Čileanci velikom većinom glasova podržali promjenu ustava iz doba Pinočeove diktature najvjerovatnije slijedi naporan proces s obzirom na podjele unutar političke klase i društva u celini, ocjenjuje londonski Tajms.
U nedjelju je 78 odsto izašlih na referendum glasalo za početak postupka promjene ustava iz 1980. koji je, naglašava list, godinama služio kao podsjetnik na brutalni period vojne vladavine krajnje desnice, tokom koje se bogatstvo koncentrisalo unutar vladajuće elite.
Referendum se održao godinu dana nakon masovnog, neočekivanog izliva gnijeva protiv vlade predsjednika Sebastijana Pinjere kada je više od milion ljudi izašlo na ulice Santijaga pozivajući na ekonomsku i političku reformu usred talasa socijalnih nemira.
Ustav je, zbog veze s Pinočeom, ubrzo postao žarište bijesa za glasnu mlađu generaciju koja, ukazuje Tajms, želi da ispravi neravnotežu u čileanskom društvu i krene dalje od vremena obilježenog nasiljem, korupcijom i privatizacijom.
Kritičari kažu da sadašnji ustav daje prednost profitu nad pojedinačnim pravima. Odredbe tog ustava omogućile su privatizaciju zdravstvenog, obrazovnog i socijalnog osiguranja i učinile Čile, ističe londonski list, najpohlepnijom kapitalističkom ekonomijom u Latinskoj Americi.
Slijedi vjerovatno naporan proces u zemlji u kojoj je, naglašava Tajms, nejednakost dohotka daleko veća od svjetskog prosjeka. Ako predlog novog ustava bude odbijen na referendumu, čemu se nadaju mnogi iz čileanske bogate elite, ustav iz 1980. ostaće na snazi.
Pisanje novog ustava mogao bi transformisati politiku zemlje koja se dugo vremena smatrala jednom od najstabilnijih i najprosperitetnijih u Latinskoj Americi, piše Njujork tajms.
Promjena ustava omogućiće Čileu veću fleksibilnost u sprovođenju ekonomskih i političkih promjena koje već godinu dana zahtjevaju demonstranti. Prema sadašnjem ustavu, pojašnjava list, novi zakoni koji se dotiču obrazovne politike, političkih stranaka, vojske, izbornog sistema, rudarstva i reforme ustava mogu biti podvrgnuti kontroli ustavnog suda koji ima konačnu riječ.
Iako predlog za pisanje novog ustava uživa veliku podršku, protivnici kažu da bi bila greška ukinuti dokument koji je bio ključan za ekonomski uspjeh Čilea. Nakon tranzicije u demokratiju 1990, čileansko povoljno tržišno poslovno okruženje privuklo je strana ulaganja što je dovelo do smanjenja siromaštva i ekonomskog rasta.
Ipak, ukazuje list, razvoj je izazvao sve veću nejednakost, posebno urušavajući javni zdravstveni i obrazovni sistem.
Dvogodišnji period izrade novog ustava biće, prema političkim analitičarima i ekonomistima, ispunjen neizvijesnošću, piše Volstrit džurnal, ističući da se očekuje pad čileanska ekonomija ove godine za šest odsto.
Čileanci su već dugo polarizovani oko postojećeg ustava, dodaje list. Druge latinoameričke države posljednjih godina zadesila su finansijska previranja, a mnogi Čileanci mogu biti zahvalni ustavu koji je postavio temelje višegodišnjeg rasta i stabilnosti, pružajući snažnu zaštitu privatnom vlasništvu i autonomiji centralne banke.
Međutim, ističe Volstrit džurnal, neki kažu da je ustav nelegitiman zbog porijekla u brutalnoj diktaturi koja je mučila i ubila hiljade ljevičarskih aktivista, ali i zbog činjenice da je usporavao socijalne reforme sprječavanjem promjena u tržišnom ekonomskom modelu zemlje, što je, na kraju, dovelo do velikih protesta prošle godine.
Vladajuća koalicija desnog centra podijeljena je oko novog ustava, dodaje Volstrit džurnal. Predsjednik Sebastijan Pinjera, konzervativni milijarder, dugo se protivio pisanju novog ustava, ali je pristao na referendum u pokušaju da vrati stabilnost uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine.
Neki se brinu da će nedeljni rezultati produbiti probleme Čilea. Primjećuju da je ustav izmijenjen više od 50 puta, pri čemu je promjenjena većina antidemokratskih mjera donesenih tokom Pinočeovog doba. Smatraju da je uprkos nelegitimnom porijeklu ipak donio rezultate i da bi novi ustav, "prepun socijalnih prava", mogao finansijski opteretiti buduće vlade – "kao što se dogodilo u drugim zemljama Latinske Amerike", ukazuje konzervativni američki list.
Bonus video:
