Poslanik norveškog parlamenta Kristijan Tibring-Gjede koji je predložio predsjednika SAD Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir izjavio je da on ne zaslužuje to priznanje zbog ponašanja nakon poraza na predsjedničkim izborima.
Tibring-Gjede, poslanik desničarske antimigrantske stranke, naveo je da je njegovo kandidovanje Trampa za Nobelovu nagradu za mir u septembru bilo opravdano u to vrijeme zbog napretka u normalizaciji odnosa na Bliskom istoku zahvaljujući američkom predsjedniku.
Dodao je da ponašanje poslije poraza na predsjedničkim izborima 3. novembra sada diskvalifikuje Trampa iz trke za prestižnu nagradu.
Rekao je i da je Tramp poslije poraza od kandidata demokrata Džozefa Bajdena bio "takoreći mentalno nestabilan, ako je suditi prema njegovom ponašanju".
On je i 2018. godine predložio Trampa za Nobelovu nagradu za mir.
Budući predsjednik SAD Džozef Bajden nazvao je pristalice Donalda Trampa "domaćim teroristima" i upozorio da ih ne treba nazivati demonstrantima.
Predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi nazvala je predsjednika SAD Donalda Trampa "veoma opasnom osobom koja ne bi trebalo da nastavi svoju funkciju".
"Ovo je hitna situacija", rekla je ona.
Upitana koliko dugo će čekati i da li će se pozivati na 25. amandman prije nego što se potencijalno izvrši impičment, Pelosi je rekla:
"Iako je ostalo samo 13 dana, bilo koji dan može biti horor za Ameriku".
Počeli su odlasci i iz Trampovog kabineta. Ministarka saobraćaja Elejn Čao je saopštila da podnosi ostavku.
Doskorašnji ministar pravde i jedan od najvatrenijih Trampovih podržavalaca, Vilijam Bar, kazao je da je predsjednik "izdao svoje pristalice i svoju poziciju".
Tokom upada u Kongres SAD pristalica odlazećeg američkog predsjednika Donalda Trampa u srijedu, na Tviteru je bilo 23,46 miliona poruka, odnosno u prosjeku 430 u sekundi, prenio je portal Vizibrejn (Visibrain).
Incident je proizveo 2,5 puta više tvitova nego tokom predsjedničkih izbora 3. novembra prošle godine, naveo je portal.
Posljednji novembarski izbori proizveli su šest puta više tvitova nego prethodni, 2016. godine.
Tviter i Fejsbuk su privremeno blokirali Trampove naloge zbog njegovih toksičnih poruka, a Tviter mu zaprijetio i trajnom suspenzijom njegovog naloga. Ta odluka je donijeta zbog Trampovih komentara kojima je povodavao nasilje tokom upadom njegovih pristalica u Kongres SAD.
Brazilski predsjednik Žair Bolsonaro izjavio je da je institucionalnu krizu u SAD izazvalo nepovjerenje Amerikanaca u izbore i ponovio optužbe za prevaru izbora kao i odlazeći predsjednik SAD Donald Tramp.
"Bilo je više glasova putem pošte zbog epidemije koronavirusa. Ima ljudi koji su glasali tri, četiri puta", rekao je Bolsonaro svojim pristalicama.
"Upravo je taj nedostatak povjerenja uzrokovao sve probleme koje tamo vidimo", dodao je Bolsonaro koji nije direkno pomenuo nasilje u Vašingtonu i upad Trampovih pristalica u Kongres.
Predsjednik Brazila odbio je sinoć da komentariše to nasilje. "Pratio sam šta se dešava. Znate da sam povezan sa Trampom, dakle znate i moj odgovor. Bilo je mnogo optužbi za prevaru izbora", rekao je Bolsonaro koji je jedan od rijetkih koji nije osudio incidente u Vašingtonu.
Mnogi analitčari strahuju da će Bolsonaro da slijedi Trampov primjer i da bi mogao da ospori predsjedničke izbore 2022. u slučaju poraza.
Bivši šef kabineta odlazećeg američkog predsjednika Donalda Trampa, Mik Malveni (Mick Mulvaney) izjavio je danas da podnosi ostavku na sadašnju funkciju diplomate, u znak protesta zbog nasilnog upada Trampovih pristalica u Kongres. "Ne mogu da ostanem, ne mogu posle jučerašnjeg dana. Ne možete gledati ono što se juče dogodilo i da želite na bilo koji način da budete dio toga", rekao je Malveni za televiziju Si En Bi Si (CNBC). Malveni, koji je napustio mjesto šefa kabineta da bi bio imenovan za američkog izaslanika u Sjevernoj Irskoj, rekao je da je o ostavci obavijestio državnog sekretara Majkla Pompea (Michael). "Ne mogu. Ne mogu da ostanem", dodao je Malveni navodeći da drugi zaposleni u Trampovoj administraciji razmišljaju da napuste svoja mjesta. "Oni koji su odlučili da ostanu, a ja sam razgovarao sa nekima od njih, to čine jer se plaše da će predsjednik na njihovo mesto imenovati nekoga goreg", rekao je Malveni. Odmah posle nereda u Kongresu u kojem su poginule četiri osobe, zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost Met Potinger (Matt Pottinger) podnio je ostavku. Ostavku je takođe podnijela portparolka prve dame SAD Melanije Tramp, Stefani Grišam (Stephanie Grisham), koja je nekada bila portporalka Bijele kuće.
Lider Demokrata u Senatu Čak Šumer je pozvao potpredsjednika SAD Majka Pensa da "istog trena" ukloni Donalda Trampa sa funkcije pozivanjem na 25. amandman.
Šumer je poručio da će, ako se to ne desi, Kongres "impičovati" (smijeniti) predsjednika.
Republikanski kongresmen Adam Kinzinger je prvi iz te partije koji je zatražio od Kabineta Donalda Trampa da se pozove na 25. amandman i smijeni ga.
Kinzinger je na videu na Tviteru rekao da "predsjedniku nije dobro" i da nije sposoban da obavlja tu funkciju.
"Teška srca ovo govorim zbog zaštite naše demokratije... Tramp mora sada da se povuče sa mjesta kontrole izvršne vlasti, voljno ili nevoljno".
Odlazeći predsjednik Donald Tramp obećao je mirnu predaju vlasti nakon što je Kongres potvrdio da je Džo Bajden pobjednik predsjedničkih izbora.
Članovi Kongresa su na posebnom zasjedanju imali mogućnost da ulože prigovor na rezultat glasanja elektora u svakoj saveznoj državi.
Iako su brojni republikanci najavili da će uložiti prigovore za šest saveznih država, mnogi su od toga odustali poslije nasilja, a prigovori su podnijeti samo na rezultat glasanja elektora u Arizoni i Pensilvaniji.
Predstavnički dom i Senat su potom na odvojenim sjednicama debatovali o tim prigovorima i glasali o njima, odbacivši oba.
Bajden i Haris treba da stupe na dužnost predsjednika i potpredsjednice 20. januara.
Potpredsjednik SAD Majk Pens, koji je predsjedavao zajedničkom zasjedanju Kongresa, suprotstavio se sinoć svom šefu Trampu, rekavši da nema ovlašćenje da odbacuje glasove elektora, što je odlazeći predsjednik od njega tražio.
Nekoliko minuta prije početka zajedničkog zasjedanja oba doma Kongresa SAD, Pens je naveo da ga "zakletva da brani Ustav SAD sprječava da jednostrano odlučuje koji glasovi elektora treba da budu računati, a koji ne".
Američki Kongres potvrdio je izbor Džoa Bajdena i Kamale Haris za predsjednika i potpredsjednicu Sjedinjenih Država. Potvrđeno je 306 elektorskih glasova u korist kandidata demokrata, u odnosu na 232 glasa za republikanske protivkandidate Donalda Trampa i Majka Pensa.
Konges je odbio prigovore na glasove iz Pensilvanije.
Bivši američki predsjednik Barak Obama poručio je u srijedu da je njegov nasljednik u Bijeloj kući Donald Tramp podstakao nasilje na Kapitolu.
"Istorija će pamtiti današnje nasilje u Kapitolu, podstaknuto aktuelnim predsjednikom koji nastavlja neutemeljeno da laže o ishodu izbora, kao trenutak velike sramote za našu naciju", rekao je Obama.
Prije njega se oglasio i drugi bivši predsjednik Džordž V. Buš, koji je upad Trampovih pristalica u zgradu Kapitola nazvao "mučnim" činom koji "slama srce", prenosi Hina.
"Ovako se izborni rezultati osporavaju u banana republici, a ne našoj demokratskoj republici", istakao je.
"Zaprepašten sam bezobzirnim ponašanjem nekih političkih lidera još od izbora i nedostatkom poštovanja prema našim institucijama, našim tradicijama i našem provođenju zakona, što se danas moglo vidjeti", rekao je Buš u svojoj izjavi u kojoj ne spominje Trampa po imenu, ali je očito mislio na njega i druge republikanske zvaničnike, navodi CNN.
Članice Predstavničkog doma Ilhan Omar i Aleksandria Okazio-Kortez pozvale su na opoziv (impeachment) predsjednika SAD Donalda Trampa, prenosi Gardijan.
Postoje dva načina za uklanjanje predsjednika sa funkcije: 25. amandman američkog ustava i impičment, praćeni presudom Senata. U oba scenarija, potpredsjednik Majk Pens bi preuzeo funkciju do Bajdenove inauguracije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Rojters se poziva na izvor upoznat sa ovim naporima koji je rekao da je bilo preliminarnih razgovora između nekih članova vlade i Trampovih saveznika o pozivanju na 25. amandman.
U međuvremenu, američki ministar odbrane Kristofer Miler saopštio je u srijedu veče da je usuglasio plan smirivanja dramatične situacije. U razgovoru sa predstavnicima vojnih i civilnih vlasti, dogovorio je slanje Nacionalne garde do zgrade Kongresa.
"Načelnik Združenog štaba general Majk Mili i ja odvojeno smo razgovarali s potpredsjednikom Pensom, predsjedavajućom Predstavničkog doma Nensi Pelozi, vođom senatske većine Mićom Mekonelom, senatorom Čakom Šumerom i i Stenijem Hojerom o situaciji na američkom Kapitolu", naveo je Miler u saopštenju u kome se ne pominju kontakti sa Trampom.
Dvadeset peti amandman je ratifikovan 1967. godine i usvojen nakon ubistva predsjednika Džona F. Kenedija 1963. godine. On reguliše pitanje sukcesije predsjednika i njegove eventualne nesposobnosti.
Član 4. se odnosi na situacije kada predsjednik nije u stanju da obavlja dužnosti, ali ne želi da dobrovoljno odstupi.
Predlagači 25. amandmana jasno su namjeravali da se on primijeni kada je predsjednik onesposobljen zbog fizičke ili mentalne bolesti, kažu stručnjaci. Neki teoretičari takođe tvrde da bi se to moglo i šire primijeniti na predsjednika čija nesposobnost da vrši funkciju može imati opasne posljedice.
Da bi se pribjeglo 25. amandmanu, Pens i većina Trampovog kabineta morali bi da izjave da Tramp nije u stanju da obavlja dužnosti predsjednika i da ga smijene. U slučaju tog scenarija, Pens bi preuzeo funkciju.
Tramp bi mogao naknadno da izjavi da je sposoban da nastavi da vrši predsjedničku funkciju. Ako Pens i većina kabineta ne bi osporila tu odluku, Tramp bi se u tom slučaju vratio na dužnost. Međutim, ako bi doveli u pitanje tu Trampovu namjeru, o tom pitanju bi potom odlučivao Kongres, ali bi Pens do tada nastavio da djeluje kao predsjednik.
Da bi se Tramp uklonio sa funkcije, bila bi potrebna dvotrećinska većina oba doma. Međutim, Predstavnički dom, koji je pod kontrolom demokrata, mogao bi jednostavno da odloži glasanje o suštinskom sporu dok se Trampov mandat ne završi, rekao je za Rojters Pol Kampos, profesor ustavnog prava na Univerzitetu u Koloradu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
On je istakao rekao da bi 25. amandman bio odgovarajući način za uklanjanje Trampa sa funkcije i da je njegova prednost što je brži od impičmenta.
"Pens bi mogao odmah da postane predsjednik, dok bi impičment i presuda (u Senatu) mogli da potraju najmanje nekoliko dana", rekao je Kampos.
Po povratku u Kongres nakon nasilnog upada Trampovih pristalica, predstavnicima se prvo obratio potpredsjednik Majk Pens koji je rekao da treba da se vrate poslu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
“Onima koji su danas napravili pustoš u našem glavnom gradu: niste pobijedili. Nasilje nikada ne pobjeđuje. Sloboda pobjeđuje. A ovo je još uvijek Dom naroda.”
Lider republikanske većine Mič Mekonel rekao da Senat neće biti zaplašen.
“Nećemo se povinovati bezakonju. Kongres je imao mnogo veće prijetnje od razuzdane grupe. Nisu uspjeli poremetiti našu demokratiju”, rekao je Mekonel i dodao da će pobjednik predsjedničkih izbora sigurno biti potvrđen. On je takođe rekao da kriminalno ponašanje nikada neće biti dominantno u Americi.
Lider demokratske manjine u Senatu Čak Šumer rekao je da nikada nije proživio niti je mogao zamisliti ono što su doživjeli večeras.
“Sada tom vrlo kratkom popisu datuma američke istorije koji će vječno živjeti u sramoti možemo dodati 6. januar 2021. Konačno, strašno, neizbrisivo nasljeđe 45. predsjednika Sjedinjenih Država - nesumnjivo najgore”, rekao je Šumer. On je takođe dodao da se današnji događaji nisu dogodili spontano.
Šumer je Trampove pristalice koje su upale u Kongres nazvao “domaćim teoristima” te je rekao da oni ne predstavljaju Ameriku.
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi rekla je da se proces potvrđivanja rezultata nastavlja uprkos “sramnim aktivnostima”. “Bićemo dio istorije koja će pokazati svijetu od čega je Amerika napravljena.”
Republikanski senator Linzi Grejem, inače saveznik Donalda Trampa, rekao je da su Džo Bajden i Kamala Haris zakonski izabrani te da je stvar gotova. “Ne računajte na mene. Što je dosta, dosta je”, rekao je Lindzi, koji je dodao da je sa Bajdenom radio godinama, te da se molio da izgubi, prenosi Radio Slobodna Evropa.
“Molio sam se da izgubi na izborima. Pobijedio je. On je legitimni predsjednik Sjedinjenih Država.”
I senator Mit Romni ponovio je još jednom da je Bajden pobijedio na izborima, te osudio večerašnji upad u Kongres.
Kongres je odbacio žalbu na elektorske glasove iz Arizone koju je podnio senator iz Teksasa Ted Kruz u nastojanju da ospori rezultat predsjedničkih izbora.
Šestoro je glasalo za ovaj prigovor, dok su 93 senatora bila protiv.
Predstavnici su potvrdili 244 elektorskih glasova u korist Bajdena i 157 za Trampa, prije nego je glasanje ponovo prekinuto nakon uloženog prigovora na glasove iz Pensilvanije.
Društvena mreža Tviter noćas je prvi put blokirala nalog odlazećeg predsjednika SAD Donalda Trampa i zatražila od njega da ukloni objave u kojima opravdava nasilje, zaprijetivši mu trajnom suspenzijom.
Prethodno su i Tviter i Fejsbuk uklonili Trampovu kratku video poruku u kojoj je pristalice koje su večeras napale Kongres SAD pozvao da idu kući, ali i ponovio lažne tvrdnje o prevari na predsjedničkim izborima.
Jutjub je takođe saopštio da je uklonio sporni Trampov video klip zbog širenja lažnih tvrdnji o raširenoj izbornoj prevari, ali je kopiju tog snimka bilo moguće lako pronaći i nakon toga.
Potpredsjednik Fejsbuka Gaj Rozen izjavio je da je Trampov video uklonjen jer "više doprinosi nego što umanjuje rizik od nasilja koje traje".
Tviter je prvobitno ostavio klip na platformi, ali je blokirao komentare i dijeljenje (retvitovanje) tog snimka, da bi kasnije obrisao.
Tramp je video poruku objavio nakon više od dva sata otkako su njegove pristalice upale u Kongres SAD u vrijeme posebnog zasjedanja na kojem treba da bude potvrđena pobjeda kandidata demokrata Džozefa Bajdena na predsjedničkim izborima.
Tramp je u poruci pozvao pristalice da se raziđu, da bi potom ponovio neosnovane tvrdnje da je pokraden na izborima, a zatim je pristalicama poručio da su "veoma posebni".
Tokom nasilja Trampovih pristalica, u Kongresu je iz vatrenog oružja ranjena žena koja je kasnije podlegla povredama. O tom incidentu nije poznato više detalja.
Policija je poslije četvoročasovne okupacije Kongresa protjerala Trampove pristalice iz te oblasti, a zasjedanje će biti nastavljeno noćas.
Prije upada u parlament izbili su sukobi demonstranata i policije, nedugo nakon što se Tramp obratio hiljadama pristalica na protestu ispred Kongresa i usijao atmosferu ponavljanjem neosnovanih tvrdnji da je pokraden na predsjedničkim izborima.
"Nećemo im dozvoliti da ućutkaju vaše glasove", rekao je Tramp tada pristalicama ispred Kongresa.
Sjednica oba doma američkog Kongresa nastavljena je u Vašingtonu nakon što su pristalice Donalda Trampa pokušale da preokrenu rezultate predsjedničkih izbora. Četiri osobe su poginule, a 52 su uhapšene. Povrijeđeno je i 14 policajaca.
Demokrate iz Predstavničkog doma pozvale su potpredsjednika Majka Pensa da se pozove na 25. amandman i preuzme vlast od Donalda Trampa.
Državni tužilac okruga Kolumbija Karl Racin pozvao je Pensa da se pozove na 25. amandman kako bi Donald Tramp bio udaljen sa funkcije predsjednika.
“Voljeli potpredsjednika Pensa ili ne, činjenica je da je on podobniji da obavlja funkciju. Potreban nam je vrhovni komandant koji će ispuniti Ustavne obaveze”, rekao je Racin, dodajući da je to važno kako bi se sačuvala demokratija.
“To zahtijeva da Pens obezbijedi većinu u Kabinetu predsjednika ili većinu u Kongresu kako bi se momentalno sklonio predsjednik koji očigledno nije dostojan funkcije”, kazao je Racin.
Bonus video:
