Sekretarka za medije Bijele kuće Džen Psaki u petak se, po svemu sudeći, distancirala od izjave predsjednika Džoa Bajdena dan ranije da su Sjedinjene Američke Države riješene da brane Tajvan ukoliko ga napadne Kina.
"Predsjednik nije saopštavao bilo kakvu promjenu politike, niti je donio odluku o promjeni politike", izjavila je Psaki na konferenciji za novinare u Bijeloj kući. "Naši vojni odnosi sa Tajvanom su zasnovani na Zakonu o odnosima sa Tajvanom."
U Zakonu o odnosima sa Tajvanom iz 1979. godine, navodi se da će SAD snabdijevati oružjem Tajvan kako bi imao dovoljne kapacitete za samoodbranu. Zakon ne kaže da će SAD vojno intervenisati da bi zaštitile Tajvan u slučaju kineskog napada, piše Glas Amerike.
Komentari Džen Psaki su suprotni onima koje je Bajden iznio na skupu sa biračima u organizaciji CNN-a u četvrtak uveče. Kada je upitan da li bi SAD priskočile u odbranu Tajvana, Bajden je rekao: "Da, to je naša obaveza."
Na pitanje Glasa Amerike da li se predsjednik samo pogrešno izrazio, ili, pak, šalje signal Pekingu, Psaki je odgovorila da se "njegova politika nije promijenila". Po svemu sudeći u pokušaju da smiri tenzije nastale poslije predsjednikovog komentara, ponovila je raniju izjavu sekretara za odbranu Lojda Ostina: "Niko ne želi da se zaoštri situacija između Kine i Tajvana, predsjednik Bajden to svakako ne želi, i nema razloga da se to dogodi."
Kontradiktorne izjave su, zapravo, u skladu sa dugogodišnjom politikom "strateške neodređenosti" Vašingtona u odnosu na odbranu Tajvana. Pa ipak, Peking, koji smatra Tajvan svojom otcijepljenom pokrajinom, upozorio je Vašington da se uzdrži od ohrabrivanja tajvanske nezavisnosti.
"Pozivamo SAD da se iskreno pridržavaju principa jedne Kine, i odredbi iz tri zajednička saopštenja Kine i SAD, da budu mudre u svojim riječima i djelima u odnosu na pitanje Tajvana, i izbjegnu slanje pogrešnih signala separatističkim snagama za "nezavisnost Tajvana", jer bi to nanijelo ozbiljnu štetu američko-kineskim odnosima, i miru i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza", saopštio je u petak portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin.
On je ponovio da "nema prostora za Kinu da pravi kompromise ili ustupke", kada je riječ o suverenitetu i teritorijalnom integritetu.
Američko-kineski odnosi su trenutno zategnuti zbog pojačanih vojnih aktivnosti Pekinga u Tajvanskom moreuzu i nedavne kinske probe hipersonične rakete.
"Strateška neodređenost"
Ovo nije prvi put da je Bajden rekao da će SAD braniti Tajvan ako bude potrebno. U intervjuu novinaru televizije ABC Džordžu Stefanopulosu u avgustu, Bajden je izjavio da SAD imaju "svetu obavezu" da odgovore na akcije protiv NATO saveznica, "a isto važi za Japan, Južnu Koreju i Tajvan."
Odbrana Tajvana, za razliku od formalnih saveznika Japana i Južne Koreje, nije eksplicitna obaveza SAD. Poslije svake Bajdenove izjave o odbrani ostrva, njegova administracija bi donekle povukla tu izjavu.
Dok Bajden možda nije imao namjeru da nagovjiesti promjenu američke politike strateške neodređenosti prema Tajvanu, njegove izjave pokazuju da se američka politika možda neformalno okrenula u smjeru čvršće posvećenosti bezbjednosti Tajvana.
Bajdenovi komentari su možda bili spontani, ali nam oni nešto govore", kaže Metju Kronig, zamjenik direktora Skoukroft centra za strategiju i bezbjednost, pri Atlantskom savjetu. "Ako Kina izvrši invaziju na Tajvan, na predsjedniku bi bila konačna odluka o tome šta treba da uradimo, a izgleda je Bajdenov instinkt da brani Tajvan."
Cilj Bajdenovih komentara je možda da se nagovijesti da je američka vojna opcija i dalje na stolu, kaže Maks Bergman iz Centra za američki progres.
"Mislim da je to predsjednikov jasan i pametan znak upozorenja Kini."
Kineska hipersonična raketa
Fajnenšel tajms je nedavno objavio da je krajem jula Kina izvršila probu hipersonične rakete sa nuklearnim kapacitetom, što je zapanjilo američke zvaničnike. Peking je demantovao taj izvještaj, navodeći da je izvršio rutinsku probu svemirskog vozila, a ne projektila.
Hipersonični projektili "klize" prema meti brzinom pet puta većom od zvuka, oko 6.200 kilometara na sat. Sporiji su od balističke rakete, ali podjednako opasni, jer njihova brzina dozvoljava nižu, promjenljivu putanju, zbog čega ih je teže locirati.
Na pitanje Glasa Amerike u srijedu da li ga brinu kineski hipersonični projektili, predsjednik Bajden je odgovorio "da", a zabrinutost su izrazili i drugi američki zvaničnici. Sekretar Ostin je nedavno izjavio da Vašington pažljivo prati kineski razvoj tog savremenog sistema.
Bonus video:
