Pobjeda Gabrijela Borića, ljevičara koji obećava da će ujediniti Čile i suzbiti siromaštvo i nejednakost, daje vjetar u leđa progresivnim ljevičarskim snagama širom Latinske Amerike, ali istovremeno ukazuje i na podjele unutar latinoameričke ljevice.
Borić, 35, je u drugom krugu izbora u nedjelju ubjedljivo pobijedio kandidata ekstremne desnice Hosea Antonija Kasta i postao najmlađi predsjednik ove južnoameričke zemlje u zadnjih više od dva vijeka.
Kada zvanično preuzme dužnost 11. marta, Borić će biti najviše ljevičarski orijentisan lider od kako je Salvador Aljende zbačen 1973 - i prvi izvan mejnstrim centrističkih blokova koji su dominirali na predsjedničkim izborima od povratka demokratije 1989.
”Znam da će sljedeće godine budućnost naše zemlje biti u pitanju. Zbog toga želim da vam obećam da ću biti predsjednik koji njeguje, a ne ugrožava demokratiju, predsjednik koji više sluša nego što govori, koji teži jedinstvu, brine o dnevnim potrebama naroda i koji se snažno bori protiv privilegija nekolicine i svakog dana radi za čileanske porodice”, poručio je budući predsjednik. On je kazao da njegova generacija želi da im se prava poštuju a ne da budu tretirani “kao potrošačka roba ili biznis”, dodajući da zemlja više neće dozvoliti da čileanska sirotinja “plaća cijenu” nejednakosti.
Borić sebe opisuje kao umjerenjaka, ali je prethodno rekao da želi da sahrani “neoliberalnu” prošlost tržišno orijentisane politike koja nije uspjela da smanji društvene podjele.
Za kritičare on je radikal kojem nedostaje iskustva, a njegovi protivnici strahuju da bi mogao pokušati da izgradi autoritarnu socijalističku državu u Latinskoj Americi, sličnu onima u Venecueli ili Kubi.
Britanski “Gardijan” piše da je izvjesno da se izborom Borića za predsjednika Čile definitivno mijenja i da su snage koje su upravljale tom zemljom tri decenije stavljene u drugi plan, kao i da je došlo do “radikalnog podmlađivanja političke klase.
Njegova pobjeda juče je slavljena kao istorijska među latinoameričkim progresivnim ljevičarima, koji su nakon decenije poraza i stagnacije protekle godine izvojevali niz izbornih pobjeda - a taj trend bi trebalo da se nastavi i u 2022.
Bivši brazilski predsjednik Luiz Injasio da Silva - koji će prema istraživanjima javnog mnjenja ubjedljivo poraziti još jednog desničara Žaira Bolsonara, na izborima krajem 2022 - objavio je fotografiju na kojoj sa osmijehom nosi bejzbol kapu sa natpisom Borić i kazao da je “srećan zbog još jedne pobjede demokratskog i progresivnog kandidata u našoj Latinskoj Americi”.
Peronistički predsjednik susjedne Argentine, Alberto Fernandez, pozvao je Borića da “zajedno rade na okončanju nejednakosti u Latinskoj Americi.
Luis Arke iz bolivijskog Pokreta ka socijalizmu, koji se prije godinu dana vratio na vlast sa još većom prednošću nakon što je zbacio desničarsku prelaznu vladu, takođe je pohvalio pobjedu Borića nazivajući je “trijumfom čileanskog naroda”.
U Peruu, ljevičarski nastavnik koji je postao predsjednik Pedro Kastiljo - koji je jedva izbjegao opoziv ranije ovog mjeseca nakon haotičnih četiri mjeseca na vlasti - objavio je na Tviteru: “Vašu pobjedu dijele svi latinoamerički narodi koji žele da žive u slobodi, miru, pravdi i dostojanstvu”.
Nikolas Maduro, autoritarni ljevičarski lider Venecuele, pohvalio je Čileance zbog “njihove odlučne pobjede nad fašizmom”.
Andres Manuel Lopez Obrador, meksički pradsjednik i pripadnik stare ljevičarske škole, govorio je o svojoj “radosti” zbog pobjede Borića, dodajući da je “narod Čilea dao primjer Latinskoj Americi i svijetu”.
Međutim, neke reakcije na pobjedu Borića - ili njihovo odsustvo - ukazuju na podjele generacijske i filozofske prirode unutar latinoameričke ljevice, piše britanski list.
Kubanski lider Migel Dijaz Kanel izrazio je želju za unapređenje odnosa sa čileanskim narodom i predstojećom vladom - što se može protumačiti kao podsjećanje na Borićeve izjave iz jula kada je izrazio solidarnost kubanskim demonstrantima, a ne sa komunističkom vladom te zemlje.
Danijel Ortega, čvrstorukaš iz Nikaragve, nije komentarisao pobjedu Borića - što je možda reakcija na nedavne komentare novog čileanskog lidera koji je, nakon što je Ortega izabran za četvrti uzastopni mandat pošto je prvo u zatvor poslao veći dio opozicije, kazao da je toj centralnoameričkoj zemlji “potrebna demokratija, a ne namješteni izbori i progon protivnika”.
Ksiomara Kastro, progresivni budući predsjednik Hondurasa takođe nije komentarisao ishod izbora u Čileu.
Oklijevanje da se pridruže slavlju zbog pobjede Borića odražava možda ne samo geografsku udaljenost, već i jaz između tradicionalne “marksističke ljevice” i blažeg više skandinavskog kroja Borićeve politike, kazao je za “Gardijan” novinar i pisac Havijer Reboledo.
Međutim, Reboledo tvrdi da rijetki Čileanci smatraju da su dio kontinentalne borbe između ljevice i desnice. Većini je zapravo dosta lošeg socijalnog sistema i društva naklonjenog bogatima, o čemu je Borić pričao deset godina.
”Borić je dio staze kojom je Čile išao već duže vrijeme”, kazao je Reboledo.
Strah od socijalizma u venecuelanskom stilu i ekonomske propasti gurnuo je neke birače u naručje Kasta. Međutim sa druge strane, primjeri rasne mržnje i nasilja koje je izazvao Donald Tramp i smrtonosne nesposobnosti brazilskog predsjednika Žaira Bolsonara - oko 620 000 Brazilaca je umrlo od kovida-19 - pomogli su u imunizaciji Čileanaca od populizma ekstremne desnice.
”Čile je pokazao da možemo sami da biramo”, kazala je fudbalerka Danijela Pardo pridruživši se slavlju Borićevih pristalica na Trgu dostojanstva. “U Sjedinjenim Državama i Brazilu, desničarske vlade su užasnule javnost. Dobro je što smo naučili tu lekciju”.
Bonus video:
