Si Đinping će ove nedjelje prvi put napustiti Kinu u zadnjih više od dvije godine kako bi posjetio centralnu Aziju gdje će se sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom svega mjesec prije nego što učvrsti svoju poziciju kao najmoćniji kineski lider od Mao Cedunga.
Putovanje, Sijevo prvo od početka pandemije, pokazuje koliko je uvjeren u svoju kontrolu vlasti kod kuće i u svoju ulogu svjetskog lidera u trenutku obnovljenih trvenja velikih sila.
U okolnostima ruskog sukoba sa Zapadom oko Ukrajine, krize oko Tajvana i uzdrmane globalne ekonomije, Si će sjutra stići u državnu posjetu Kazahstanu.
Kineski predsjednik će se zatim stastati sa Putinom na samitu Šangajske organizacije za saradnju u antičkom gradu Svilenog puta Samarkandu u Uzbekistanu.
Ovaj sastanak će pružiti Siju priliku da naglasi svoj uticaj dok Putin može demonstrirati okretanje Rusije ka Aziji; a oba lidera mogu pokazati protivljene Sjedinjenim Državama u trenutku kada Zapad pokušava da kazni Rusiju zbog rata u Ukrajini.
Si je privatno izuzetno zabrinut povodom toga kako se odvija Putinov rat i zanima ga hoće li Putin i Rusija ostati u igri u doglednoj budućnosti jer je Kini potrebno antizapadno rukovodstvo u Moskvi
”Ovdje se po mom mišljenju radi o Siju: on želi da pokaže koliko je siguran na domaćem terenu i želi da ga vide kao međunarodnog lidera država koje se protive hegemoniji Zapada”, kazao je za Rojters Džordž Magnus, autor knjige “Crvene zastave” o izazovima sa kojima se suočava Si.
”Smatram da je privatno Si izuzetno zabrinut povodom toga kako se odvija Putinov rat i da ga zanima hoće li Putin i Rusija ostati u igri u doglednoj budućnosti jer je Kini potrebno antizapadno rukovodstvo u Moskvi”.
Rusija je prošle nedjelje pretrpjela najteži poraz u ukrajinskom ratu i bila je primorana da napusti svoje glavno uporište na sjeveroistoku Ukrajine, podsjeća britanska agencija.
Produbljivanje partnerstva “bez granica” između supersile u usponu kakva je Kina i titana prirodnih resursa kakav je Rusija je geopolitički razvoj koji Zapad prati sa zabrinutošću.
Nekada najvažniji partner u globalnoj komunističkoj hijerarhiji, Rusija je sada samo mlađi partner komunističkoj Kini koja će prema predviđanjima u sljedećoj deceniji nadmašiti Sjedinjene Države kao najveća svjetska ekonomija.
Uprkos istorijskim kontradiktornostima u vezi sa tim partnerstvom, nema naznaka da je Si spreman da odustane od podrške Putinu u najozbiljnijem sukobu Zapada sa Rusijom od vrhunca Hladnog rata.
”Ovdje se ne radi toliko o tome što Si podržava Putina, jer je to već odavno jasno. Veći signal je što on, Si Đinping, prvi put od pandemije napušta Kinu uoči partijskog kongresa. Da neko planira zavjeru protiv njega, onda bi je planirao sada. On je očigledno uvjeren da zavjere neće biti čim napušta zemlju, kazao je profesor Stivi Cang
Umjesto toga, dvojica 69-godišnjih lidera produbljavaju veze. Trgovina je porasla za skoro trećinu između Rusije i Kine u prvih sedam mjeseci ove godine.
Sjutrašnji susret pokazuje da je Kina spremna ne samo da nastavi “uobičajeno poslovanje” sa Rusijom, već i da izrazi eksplicitnu podršku i ubrza formiranje snažnijeg saveza Rusije i Kine”, kazao je za Rojters Aleksandar Korolev, profesor politike i međunarodnih odnosa na UNSW u Sidneju.
”Peking ne želi da se distancira od Moskve čak ni kada se to ozbiljno odražava na njegovu reputaciju i kada rizikuje da postane meta ekonomskih sankcija”.
Vrhovni Si
Očekuje se da će Si na kongresu Komunističke partije 16. oktobra napraviti presedan i obezbijediti treći uzastopni mandat.
Mada se Si sreo sa Putinom 38 puta od kako je postao predsjednik Kine 2013. godine, on se još nije sastao sa predsjednikom SAD Džoom Bajdenom od kako je on ušao u Bijelu kuću 2021.
Si se posljednji put sreo sa Putinom u februaru svega nekoliko nedjelja prije nego što je ruski predsjednik naredio invaziju na Ukrajinu u kojoj su stradale desetine hiljada ljudi i koja je izazvala haos u globalnoj ekonomiji.
Na sastanku prilikom otvaranja Zimskih olimpijskih igara, Si i Putin su objavili partnerstvo bez granica, podržavajući jedan drugoga u sukobima zbog Ukrajine i Tajvana, uz obećanje da će više sarađivati protiv Zapada.
”Ovdje se ne radi toliko o tome što Si podržava Putina, jer je to već odavno jasno”, kazao je profesor Stivi Cang, direktor Kineskog instituta na Školi za orijentalne i afričke studije u Londonu.
”Veći signal je što on, Si Đinping, prvi put od pandemije napušta Kinu uoči partijskog kongresa. Da neko planira zavjeru protiv njega, onda bi je planirao sada. On je očigledno uvjeren da zavjere neće biti čim napušta zemlju”.
Si, sin komunističkog revolucionara, posljednji put je napustio Kinu u januaru 2020, prije nego što se svijet zaključao zbog pandemije kovida.
Šef Kremlja
Nakon što je Zapad zbog rata u Ukrajini uveo Moskvi najozbiljnije sankcije u modernoj istoriji, Putin je kazao da se Rusija okreće ka Aziji nakon što je vjekovima bila usmjerena prema Zapadu. Predstavljajući Zapad kao posrnulu koaliciju u kojoj dominiraju SAD i koja ima za cilj da okuje - ili čak uništi - Rusiju, Putinov pogled na svijet se poklapa sa Sijevim, koji Kinu predstavlja kao alternativu poretku nastalom nakon Drugog svetskog rata i koji predvode Sjedinjene Države.
Dok Evropa pokušava da smanji zavisnost od ruskog energetskog uvoza, Putin će pokušati da pojača energetski izvoz Kini i Aziji. Ruski lider je prošle nedjelje kazao da je velika izozna ruta za gas dogovorena prema Kini preko Mongolije.
Gasprom je godinama proučavao mogućnost izgradnje novog velikog gasovoda - Moć Sibira 2 - koji bi preko Mongolije prevozio ruski gas za Kinu. Prenosiće 50 milijardi kubnih metara gasa godišnje, oko trećine onoga što Rusija obično proda Evropi - ili isto koliko gasa godišnje prođe kroz Sjeverni tok 1.
Šangajska organizacija za saradnju, koja uključuje Rusiju, Kinu, Indiju, Pakistan i četiri centralnoazijske države, trebalo bi da primi Iran, jednog od ključnih saveznika Moskve na Bliskom istoku, navodi Rojters.
Bonus video:
