Generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg, izjavio je da su članice NATO-a posvećene da učine više kako bi osigurale da Ukrajina "pobijedi" u borbi protiv invazionih ruskih snaga, kao i da je alijansa "značajno promijenila" svoj stav o obezbjeđivanju naprednijeg oružja Kijevu.
U intervjuu za Radio Slobodnu Evropu (RSE) povodom obilježavanja dvije godine početka opšte invazije Rusije na susjednu zemlju, šef NATO-a je rekao da solidarnost s Ukrajinom nije samo ispravna, već je i "u našem bezbjednosnom interesu".
"Možemo očekivati da će saveznici iz NATO-a učiniti više da osiguraju da Ukrajina pobijedi, pošto su to tako jasno rekli saveznici iz NATO-a", rekao je Stoltenberg.
"Uvijek naglašavam da to nije milostinja. To je ulaganje u našu sopstvenu bezbjednost i naša podrška pravi razliku na bojnom polju svakog dana", dodao je on.
Ukrajini je očajnički potrebna finansijska i vojna pomoć usred znakova političkog zamora na Zapadu dok se rat koji je počeo invazijom Rusije bliži drugoj godišnjici 24. februara.
U odlomcima iz intervjua koje je RSE objavio ranije ove nedjelje, Stoltenberg je naveo da bi smrt ruskog opozicionog političara, Alekseja Navaljnog, i prvi dobici Rusije na bojnom polju u posljednjih nekoliko mjeseci trebalo da pomognu da se fokus pažnje NATO-a i njegovih saveznika usmjeri na hitnu potrebu da se podrži Ukrajina.
Smrt Navaljnog u zatvoru u Arktiku 16. februara pod sumnjivim okolnostima – vlasti kažu da će proći dvije nedjelje prije nego što tijelo bude predato porodici – povećava potrebu da se osigura da autoritarna vladavina ruskog predsjednika, Vladimira Putina, ne bude nekontrolisana.
"Čvrsto verujem da je najbolji način da se oda počast Alekseju Navaljnom da se osigura da predsjednik Putin ne pobijedi na bojnom polju, već da Ukrajina pobijedi", rekao je Stoltenberg.
On je rekao da povlačenje ukrajinskih snaga iz grada Avdijivke prošle nedjelje poslije višemjesečnih intenzivnih borbi pokazuje potrebu za većom vojnom pomoći "kako bi se osiguralo da Rusija ne ostvari dalje dobitke".
"Ne vjerujemo da će činjenica da su se ukrajinske snage povukle iz Avdijivke sama po sebi značajno promijeniti stratešku situaciju", rekao je generalni sekretar NATO-a.
"Ali nas to opominje da je Rusija spremna da žrtvuje mnogo vojnika. Takođe da samo ostvaruje manje teritorijalne dobitke i takođe da je Rusija dobila značajnu vojnu podršku od Irana, od Sjeverne Koreje i da je bila u stanju da poveća svoju proizvodnju", rekao je Stoltenberg.
Saveznici Ukrajine bili su fokusirani na paket američke vojne pomoći vrijedan 61 milijardu dolara, ali dok je to u zastoju u Predstavničkom domu Kongresa SAD, druge zemlje – uključujući Švedsku, Kanadu i Japan – povećale su svoju pomoć.
"Naravno, fokusirani smo na SAD, ali takođe vidimo kako drugi saveznici zaista povećavaju i pružaju značajnu podršku Ukrajini", rekao je Stoltenberg u intervjuu.
Na pitanje kada će Ukrajina moći da rasporedi borbene avione F-16, Stoltenberg je rekao da to nije moguće reći. On je ponovio da svi saveznici Kijeva žele da oni budu u Ukrajini što je prije moguće, ali je i rekao i da će efekat aviona F-16 biti jači ako piloti budu dobro obučeni, a posade za održavanje i drugo pomoćno osoblje dobro pripremljeni.
"Dakle, mislim da moramo da slušamo vojne stručnjake kada ćemo tačno biti spremni ili kada će saveznici biti spremni da počnu da šalju i isporučuju F-16", rekao je on. "Što prije to bolje."
Ukrajina je aktivno tražila borbene avione F-16 američke proizvodnje kako bi mogla da se suprotstavi ruskoj vazdušnoj nadmoći. SAD su u avgustu odobrile slanje F-16 u Ukrajinu iz Danske i Holandije čim se završi obuka pilota.
Na svakom savezniku je da odluči da li će isporučiti F-16 Ukrajini, a saveznici u NATO imaju različite politike, rekao je Stoltenberg. Ali u isto vrijeme, rat u Ukrajini je posljedica agresije i Ukrajina ima pravo na samoodbranu, uključujući i udare na legitimne ruske vojne ciljeve van Ukrajine.
Upitan o izgledima da se bivši predsjednik, Donald Tramp vrati u Bijelu kuću, Stoltenberg je rekao da će, bez obzira na ishod američkih izbora ove godine, SAD ostati posvećeni saveznik u NATO-u, jer je to u bezbjednosnom interesu SAD.
Tramp, koji je favorit u trci za republikansku predsjedničku nominaciju, naišao je na oštre kritike predsjednika Džoa Bajdena, evropskih lidera i NATO-a, pošto je na predizbornom skupu 10. februara sugerisao da SAD možda neće braniti članice alijanse od potencijalne ruske invazije, ako ne one izdvoje dovoljno na svoju odbranu.
Stoltenberg je rekao da su SAD bezbjednije i jače zajedno s više od 30 saveznika – nešto što nemaju ni Kina ni Rusija.
Kritika NATO-a iz SAD bila je usmjerena na to da saveznici ne troše dovoljno na odbranu, rekao je on.
Stoltenberg je rekao da novi podaci pokazuju da sve više saveznika u NATO-u ispunjava cilj trošenja dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na odbranu, dodajući da to pokazuje da je alijansa prešla dug put otkako se 2014. obavezala na taj iznos.
U to vrijeme tri članice NATO-a su izdvajale dva odsto BDP-a na odbranu. Sada ih ima 18, rekao je generalni sekretar NATO-a.
"Ako saberete šta rade svi evropski saveznici i uporedite to s ukupnim BDP-om u Evropi, to je danas zapravo dva odsto", rekao je on. "To je dobro, ali nije dovoljno, jer želimo da (svaka članica NATO-a) troši dva odsto. I takođe osiguravamo da dva odsto bude minimum."
Bonus video:
