Mornarice Kine i Rusije u nedjelju, 14. jula pokrenule su zajedničku vježbu u vojnoj luci na jugu Kine nekoliko dana nakon što su NATO saveznici nazvali Peking "presudnim u omogućavanju" rata u Ukrajini.
Zajedničke vježbe uslijedile su nakon najnovijih napetosti Kine sa NATO saveznicima početkom jula, pišu svjetski mediji.
Kinesko ministarstvo odbrane je u kratkom saopštenju reklo da su snage obje strane nedavno bile u patrolama zapadnim i sjevernim Tihim okeanom i da operacija nije imala nikakve veze s međunarodnom i regionalnom situacijom te da nije bila usmjerena ni na jednu treću stranu.
Kina u fokusu NATO saveza
Vježba, koja je započela u pokrajini Guangdong u nedjelju i očekuje se da će trajati do sredine jula, imala je za cilj da pokaže sposobnosti mornarica u rješavanju sigurnosnih prijetnji i očuvanju mira i stabilnosti na globalnoj i regionalnoj razini, izvijestila je u subotu kineska državna televizija CCTV, kako prenosi AP. Dodaje se da bi mogle biti uključene protivraketne vježbe, napadi s mora i protivvazdušna odbrana.
Saopštenje, koje su odobrile 32 članice NATO saveza na samitu u Vašingtonu, jasno je pokazalo da Kina postaje fokus vojnog saveza, nazivajući Peking "presudnim u omogućavanju" ruskog rata protiv Ukrajine. Evropske i sjevernoameričke članice i njihovi partneri u Indo-Pacifiku sve više vide zajedničke sigurnosne brige koje dolaze od Rusije i njenih azijskih pristalica, posebno Kine.
Kao odgovor, Kina je optužila NATO da traži sigurnost na račun drugih i poručila savezu da ne donosi isti "haos" u Aziju. Ministarstvo vanjskih poslova tvrdilo je da Kina ima fer i objektivan stav prema ratu u Ukrajini.
Prošle sedmice, plovilo američke Obalne straže u rutinskoj patroli u Beringovom moru naišlo je na nekoliko kineskih vojnih brodova u međunarodnim vodama, ali unutar isključivog ekonomskog pojasa Sjedinjenih Država, rekli su američki zvaničnici. Posada je otkrila tri broda otprilike 200 kilometara sjeverno od prolaza Amčitka na Aleutskim ostrvima, koji označavaju razdvajanje i vezu između sjevernog Pacifika i Beringovog mora.
Kasnije je četvrti brod uočen otprilike 135 kilometara sjeverno od prolaza Amukta.
Američka strana je rekla da su kineski ratni brodovi djelovali u skladu s međunarodnim pravilima i normama.
"Zajedničko more" Kine i Rusije
Kina i Rusija vojnom vježbom na jugu Kine produbljuju "sveobuhvatno strateško partnerstvo".
Kvazisaveznici, kako piše "Newsweek", su početkom jula mjeseca započeli vježbu pod nazivom Joint Sea-2024 (Zajedničko more-2024) u vodama i vazdušnom prostoru blizu Žanjianga, grada u južnokineskoj provinciji Guangdong gdje se nalazi štab kineskih pomorskih snaga. Južno kinesko more glavno je područje odgovornosti za takozvanu kinesku flotu Južnog mora.
Vježba koja je u toku provodi se u skladu s kinesko-ruskim godišnjim planom vojnog angažmana i bilateralnim sporazumom, saopšteno je iz kineskog ministarstva odbrane. Cilj je demonstrirati "odlučnost i sposobnosti dvije strane u zajedničkom rješavanju prijetnji po pomorsku sigurnost".
Vojni manevri u Kini su posljednji u nizu serije zajedničkih aktivnosti između Kine i ruske vojske.
Ruska korveta Soveršenji napustila je matičnu luku Vladivostok na Dalekom istoku i pridružila se operativnoj grupi kineske mornarice u Istočnom kineskom moru, izvijestila je ruska pacifička flota 4. jula i tako je započela četvrta runda zajedničkog pomorskog patroliranja u azijsko-pacifičkoj regiji, navodi se u saopštenju flote, bez otkrivanja tačne lokacije.
Kinesko-ruske pomorske vježbe dolaze u vrijeme rastućih napetosti u Južnom kineskom moru. Plovila obalne straže Kine i Filipina imala su nekoliko sukoba, pri čemu je kineska strana koristila vodene topove u spornim vodama.
Američka mornarica redovno raspoređuje svoje nosače aviona u Južnom kineskom moru; međutim, trenutno nema nosača dostupnih za zadatak u zapadnom Pacifiku, prema USNI Newsu, koji vodi Američki pomorski institut.
Prijateljstvo Kine i Rusije "bez granica"
Kina i Rusija su se približile posljednjih godina karakterišući svoje prijateljstvo "bez granica" dok dijele neprijateljstvo prema NATO savezu koji predvode Sjedinjene Američke Države.
Peking je dodatno ojačao svoje diplomatske, ekonomske i vojne veze s Moskvom od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Kina, koja nikada nije osudila invaziju, tvrdi da je neutralna strana u sukobu. Ali zapadni lideri su je kritikovali zbog davanja političke i ekonomske podrške Rusiji, uključujući trgovinu robom koja ima i civilnu i vojnu namjenu, prenosi je Barrons pisanje AFP-a.
Pacifik je žarište međunarodnih napetosti zbog sporova oko suvereniteta između Pekinga i nekoliko njegovih susjeda koje podržava SAD, poput Japana, Filipina i Tajvana.
Kina i Rusija redovno održavaju zajedničke vojne vježbe, ali njihov nivo interoperabilnosti je znatno niža od one u NATO savezu, objavio je u izvještaju početkom jula Institut Evropske unije za sigurnosne studije.
Brodovi dvije zemlje su 2023. sudjelovali u pomorskoj vježbi kod američke savezne države Aljaske.
Bonus video: