Predstavnici nikšićkog Odbora za restituciju na prvoj redovnoj Skupštini konstatovali su da je stanje u toj oblasti nepodnošljivo.
Podsjetili su da je Zakon iz 2002. godine poništen, da su dvije godine potom selektivno i nezakonito primjenjivana rješenja, a da su izmjene iz 2007. oštetile bivše vlasnike.
“Do donošenja izmjena Zakona, od 1.443 primljena zahtjeva, Komisija za povraćaj i obeštećenje Opštine Nikšić riješila je 155 predmeta, od čega je 89 rješenja postalo pravosnažno. Ovim rješenjima o obeštećenju su privilegovani bivši vlasnici, funkcioneri i miljenici vlasti dobili 25 puta veću nadoknadu, nego što je po novim propisima nadoknada slijedila bivšim vlasnicima čije zahtjeve Komisija do izmjene propisa nije rješavala ili njihova rješenja nijesu postala pravosnažna”, kazao je predsjednik Odbora za restituciju Branko Barović.
On je rekao da su još tajna imena privilegovanih kojima je vraćena imovina ili izvršena novčana nadoknada.
On tvrdi da je produžavanju diskriminacije u toj oblasti doprinio i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu: “Koji još nije riješio tužbe oko 740 bivših vlasnika, podnijetih još u oktobru 2008. godine”.
“U najvećem je državnom interesu da se što prije prekine sa dugogodišnjom zloupotrebom dragocjenih resursa Elektroprivrede, u čijoj su osnovi i naša eksproprisana imanja na bazi kojih je u prethodnih 50 godina Crna Gora ostvarila ogromnu korist. Kada tražimo pravičnu nadoknadu za ono što nam je nepravedno oduzeto, to se ne može nazvati sebičnim interesom, još manje antidržavnim postupkom”, kazao je Barović.
Rekao je da bivši vlasnici traže povraćaj zemlje tamo gdje je to moguće ili pravičnu nadokanadu za ono što je bilo njihovo.
“Višedecenijska vlast u Crnoj Gori, da bi prikrila i opravdala mahinacije, pljačku, rasprodaju i uništavanje državnih resursa, bivše vlasnike i njihove nasljednike proglašava državnim neprijateljima, a sebe za brižnog branioca i zaštitnika”, kazao je Barović.
Kako zemljište, kuća i voćnjak sa 425.000 dođu na 16.000€
Barović je naveo primjer gdje je bivši vlasnik je dobijao 425.000 eura za 100.000 kvadrata obradivog zemljista sa voćnjakom, kućom i dodatnim objektima, koji su procijenjeni po propisima koji su važili od 2004.
“Ista parcela, prema izmjenama zakona i novoj metodologiji iz 2007. godine, bila bi procijenjena na 16.000. Ako se 16.000 eura naplati u obveznicama i proda na berzi po tada aktuelnoj cijeni od 0,35 eura, dobijemo nadoknadu koja iznosi 5.600 umjesto 148.750, odnosno preko 25 puta manje”, kazao je Barović.
Bonus video:
