Komisija za sprečavanje sukoba interesa je do 10. novembra predala Sudu za prekršaje prijavu protiv 706 javnih funkcionera. Razlog je nedostavljanje imovnog stanja, prikrivanje imovine i prihoda...
Prema podacima Komisije, presuđeno je u 381 slučaju, od čega za 97 državnih i 284 lokalnih funkcionera. Ukupne novčane kazne iznose 37.825 eura, a ono što je simptomatično je da su u oko 40 odsto slučajeva za javne funkcionere izrečene opomene.
Upravo je to bila jedna od primjedbi Evropske komisije koja je u Izvještaju o napretku konstatovala da se kazne ne primjenjuju djelotvorno i da zbog toga nijesu odvraćajuće. “Praksa prekršajnih organa da nameću veoma male kazne, koje su u većini slučajeva ispod zakonskog minimuma, koče djelotvornu primjenu pravila za sprečavanje korupcije”, kaže se u Izvještaju.
Navodi se da Crna Gora tek treba da ostvari značajne rezultate u oblastima kontrole sukoba interesa, prijavljivanja imovine i finansiranja političkih partija i izbornih kampanja. “Komisija za sprečavanje sukoba interesa stalno povećava broj imovinskih kartona koje unakrsno provjerava i upoređuje s podacima iz drugih institucija. Povećao se broj utvrđenih nepravilnosti, ali sve do skoro nije bilo odgovarajućih propratnih aktivnosti. Dok je Komisija obradila određeni broj slučajeva inkompatibilnosti funkcija, njene odluke o sukobima interesa do sad su ograničene na zahtjeve za dostavljanje mišljenja koje podnose javni funkcioneri. Komisija objavljuje podatke iz imovinskih kartona javnih funkcionera”, kaže se u Izvještaju.
Prema planu za 2015. godinu, Komisija je trebalo da provjeri imovno stanje 1.932 javna funkcionera, od kojih 957 državnih i 975 lokalnih. U prvih deset mjeseci ove godine provjereno je 2.312 javnih funkcionera od kojih je 1.270 državnih i 1.042 lokalna funkcionera, što je 19,7 odsto više od plana.
Komisija je uputila zahtjeve Sudu za prekršaje zbog kršenja Zakona zbog nedostavljanja imovnog stanja, prikrivanja imovine i prihoda, članstva u više upravnih odbora i više radnih tijela, nespojivosti obavljanja više javnih funkcija, članstva u pravnim odborima privatnih preduzeća, posjedovanja privatnih firmi, konflikta interesa, osjetnog povećanja prihoda i imovine...
U odnosu na 2014. godinu, kako se navodi, to je povećanje u podnijetim prijavama za 109 odsto, dok je to u odnosu na rekordnu 2010, uvećanje za 53 odsto i to upoređujući rezultate sa cijelom godinom.
Na osnovu izvještaja o kontroli imovinskog stanja javnih funkcionera, na 30. oktobar netačne podatke dala su tri funkcionera koje bira, imenuje, postavlja ili daje saglasnost predsjednik Crne Gore, šest poslanika, sedam javnih funkcionera koje bira, imenuje, postavlja ili daje saglasnost Skupština, 99 funkcionera koje bira, imenuje, postavlja ili daje saglasnost Vlada, jedan član Sudskog savjeta, 20 sudija, šest tužilaca i 1 sudija za prekršaje. Na lokalnom nivou, netačne podatke dao je 201 funkcioner.
Najviše kazni za Rožajce
„Od državnih funkcionera na sudu su najviše bili funkcioneri koje bira, imenuje ili daje saglasnost Vlada CG (79), a zatim sudije (šest) i javni funkcioneri koje imenuje Skupština (osam), poslanici (tri) i jedan državni tužilac. Od lokalnih funkcionera najviše kazni je izrečeno za funkcionere iz Rožaja (41), Budve (25), Herceg Novog (23), Berana i Pljevalja (po 21), a zatim Podgorice (19), Žabljaka (18), Bara (17), Cetinja (15), Plava (13)...“, objavljeno je na zvaničnom sajtu Komisije.
Kažnjena su tri poslanika, osam funkcinera koje bira Skupština, 78 koje bira ili imenuje Vlada, šest sudija i jedan tužilac.
Bonus video:
