Samo jedan tužilac odgovarao je za disciplinski prekršaj od ukupno tri postupka koja su vođena u periodu od 2014. do 2017. godine, a u istom intervalu, u sudovima su donijete dvije odluke, a jedan sudija je kažnjen umanjenjem plate.
To pokazuju podaci iz analize izvještaja o radu tužilaštva i sudova, koju je radila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Iako je jačanje odgovornosti u pravosuđu jedna od preporuka Evropske komisije (EK), pa su u tom kontekstu i mijenjani zakoni i sam Ustav, napredak nije postignut, kaže se u analizi. Analizom MANS-a ukazuje da je donošenjem novih propisa trend još gori, odnosno da se broj postupaka smanjio iako su uvedeni disciplinski tužioci u obije pravosudne instance.
Problem nije samo statistika, ukazuje ta NVO, već i činjenica da ona pokazuje da se sudije kažnjavaju selektivno.
„Predsjednici sudova ne vrše redovnu kontrolu rada sudija i ne preuzimaju blagovremeno mjere radi utvđivanja njihive disciplinske odgovornosti. Disciplinski postupci se pokreću selektivno, što dovodi u sumnju stvarne razloge njihovog pokretanja,“ upozorava advokat MANS-a Veselin Radulović, koji je i analizirao izvještaje.
Takvu ocjenu on bazira na podacima da je prošle godine završena 91.400 sudskih predmeta, a da je u 0,69 odsto njih odluka napisana nakon prekoračenja zakonskog roka. “To znači da je u više od 600 predmeta bilo prekoračenja, a te godine pokrenut je samo jedan disciplinski postupak i to zbog 10 predmeta”, upozorava Radulović.
Ovi podaci, dodaje, ukazuju da u praksi postoji znatno više prekršaja u vezi sa neblagovremenim postupanjem sudije, ali da se postupci ipak ne pokreću.
MANS je utvrdio i da su sudije godinama izbjegavale odgovornost jer su predsjednici sudova kasnili sa podnošenjem predloga.
„Da Disciplinska komisija nejednako postupa i tako uvodi pravnu nesigurnost kod sudija i podstiče sumnje da se na disciplinsku odgovornost sudije pozivaju selektivno, pokazuje odluka u predmetu po predlogu za utvrđivanje disciplinske odgovornosti podnešenom od strane predsjednika Privrednog suda u Podgorici. Taj predlog podnesen je 26.09.2014. godine, a zatim preciziran dana 03.11.2014. godine. Inače, radi se o jedinom slučaju u kome je neko od predsjednika sudova kontrolisao poštovanje zakonskih rokova za zakazivanje ročišta u pojedinim predmetima i blagovremenost preduzimanja radnji od strane sudije u predmetima koji su u toku i zbog toga tražio odgovornost sudije“, navodi MANS. U pitanju je slučaj sutkinje Nataše Bošković, čije su odluke često bile na štetu pojedinaca povezanih sa vrhom vlasti.
„Radi se o jedinom slučaju gdje je predsjednik suda kontrolisao predmete sudije u prethodnih skoro četiri godine. Ipak, u ovom slučaju Disciplinska komisija nije utvrđivala vrijeme kada je predsjednik suda saznao za razloge za pokretanje disciplinskog postupka, odnosno nije utvrđivala da li je njegov predlog blagovremen. Ovom odlukom Disciplinske komisije sudija je kažnjena umanjenjem zarade u visini od 20 odsto u trajanju od tri mjeseca”, navode iz MANS-a.
Oni objašnjavaju da je odluka komisije prilično nerazumljiva jer se u izreci iste navodi da je utvrđeno neuredno vršenje sudijske funkcije u 73 predmeta, a zatim se nabraja 97 predmeta u kojima postoji neuredno vršenje sudijske funkcije.
“Takođe, u obrazloženju se navodi da su pročitani izvještaji o radu sudija Privrednog suda za 2011, 2012, 2013. i prvu polovinu 2014. godine, pa proizlazi da je predsjednik suda morao znati za prekoračenje rokova jer je upoznat sa izvještajima o radu sudija, iz čega se utvrđuje upravo da je nastupila zastarjelost. Tako proizlazi da sudija može godinama neuredno da vrši sudijsku funkciju i da odgovornost za takav prekršaj zavisi od proizvoljne ocjene predsjednika suda da li će i kada pokrenuti disciplinski postupak”, piše u analizi.
Tužilački savjet štiti privatnost tužilaca, neće o njihovoj odgovornosti
Za razliku od analize sudskih podataka koji su dostupni i na sajtu Sudskog savjeta, podaci i disciplinskoj odgovornosti tužilaca su tajni. Tužilački savjet je odbio da MANS-u dostavi podatke o postupcima protiv tužilaca, navodeći da je to zbog zaštite privatnosti.
Na pitanje da li je to u skladu sa zakonom s obzirom da su u pitanju javni funkcioneri, finansirani iz javnog budžeta i da bi njihiov rad trebalo da bude transparentan i podložen sudu javnosti, iz Tužilačkog savjeta su „Vijestima“ odgovorili: “Nasuprot navodima MANS-a, sve odluke Tužilačkog savjeta su donijete u skladu sa zakonom i ne predstavljaju, kako se navodi u novinarskom pitanju, pravdanje već isključivo postupanje u skladu sa zakonskim normama”.
Bonus video:
