Crnogorska ribarska flota mala je i zastarjela, a njen učinak u ribolovu gotovo je zanemarljiv u odnosu na učinak susjeda iz Italije, Hrvatske i Albanije, ocijenio je dr Aleksandar Joksimović sa Instituta za biologiju mora iz Kotora.
Šef radne grupe za pripremu pregovora sa EU o poglavlju 13 - ribarstvo istakao je da država mora pomoći ribarima da nabave veće i savremenije brodove, jer to neće podržati EU fondovi.
“Onog trenutka kada uđemo u EU, po njihovim pravilima, više nećemo moći povećati tonažu naše ribarske flote niti broj brodova, već samo stari eventualno zamijeniti novim brodom”, kazao je Joksimović “Vijestima”.
On smatra da bi država i banke trebalo da ponude adekvatnu kreditnu podršku ribarima za ulaganja u osavremenjavanje flote.
U agrobudžetu Ministarstva poljoprivrede za 2015. za “mjere jačanja ribarske flote” predviđeno je ukupno 110 hiljada eura, ali se za taj iznos ne može kupiti nijedan ozbiljniji ribarski brod.
Prema podacima iz Registra brodova Uprave pomorske sigurnosti, ribarsku flotu čini samo 12 većih ribarskih brodova, sa ukupno 855 bruto-tona, te stotinjak manjih ribarskih čamaca. Već godinama naša ribarska flota stagnira - brodovi su stari, malih prosječnih snaga motora, što znači da mogu ribariti samo sa adekvatnim manjim povlačnim mrežama, a standardi sigurnosti uglavnom su loši. Lani je u nevremenu na vezu, u blizini Zelenike, potonula stara koča “Pasqua“ od 53 bruto-tone, a u flotu je ušla novija ribarica “Barba“ od 130 tona. Već godinama, najveći ribarski brod u Crnoj Gori je koča “Sveti Matija“od 203 bruto-tone, izgrađena 1987. ali brod gotovo da ne izlazi na more.
Samo tri broda sa plivajućim mrežama love prvenstveno malu plavu ribu, a većih ribarica koje love parangalima nema, kao ni specijalizovanih brodova za ulov tune.
Novac iz EU fondova koristiti za veću sigurnost ribara
Joksimović je pojasnio da ćemo sredstva iz EU fondova moći da koristimo kako bi obezbijedili veću sigurnost ribara, logističku podršku na obali koja nam jako nedostaje.
“Tu se prije svega misli na mjesta prvog iskrcaja, prodaje, prve kontrole ulovljene ribe, ali i nedostatak ribarskih luka i brodogradilišta u kojima bi ribari mogli popravljati i održavati svoja plovila. Tu je i potreba dodatnog opremanja ribarske inspekcije, te generalnog poboljšanja administrativnih kapaciteta države kada je ribarstvo u pitanju”, kazao je on.
Ocijenio je da se putevi razvoja ribarstva mogu tražiti i u snažnijem uvezivanju pogotovo malih privrednih ribara, sa turističkom industrijom, kako bi se u restoranima i hotelima gostima služila prvenstveno domaća riba i drugi morski organizmi.
Bonus video:
