Završetak izgradnje puta od Gusinja i Plava do Podgorice, kroz Albaniju, ne može se očekivati za još dvije godine, jer su to rokovi koje Albanija ima u svojim planovima.
Predsjednik Partije za Gusinje dr Rusmin Laličić objašnjava da su albanske vlasti tek prije dva mjeseca započele izgradnju dionice tog puta od mjesta Tamara, pa do Vrmoše, unutar njihove teritorije, u dužini od 25 kilometara, sa rokom završetka 23 mjeseca.
"Albanija je završila dionicu od Han Hota do Tamare, i sada treba da nastave dalje prema Vrmoši. Albanija ima rok još dvije godine da završi put koji bi istovremeno i mi koristili od Gusinja do Podgorice. Mi možemo priželjkivati da oni to završe prije, ali njima je rok još 22 mjeseca, a to je do jeseni 2016“, kaže Laličić.
Albanija taj projekat realizuje uz finansijsku podršku dvije evropske banke, i podrazumijeva otvaranje oko 3.000 kilometara puteva na njihovom ruralnom dijelu.
"Među tim putevima je i ovaj koji bi povezao Skadar sa sjeverom Albanije, odnosno sa Tamarom i Vrmošom u blizini Gusinja“, priča Laličić.
Crnogorske vlasti su, s druge strane, završile izgradnju puta od Gusinja do Grnčara. Obećano je da će brzo započeti i prilazni put od Dinoše do mjesta na kojem bi se, prema dogovoru dvije vlade, otvorio novi granični pralaz, u mjestu Grabon ili Cijevna Zatrijebačka, ali to nikako i da realizuju.
"Iz takozvanih IPA fondova je odobreno oko 1.200.000 eura Albaniji i Crnoj Gori da naprave zajednički granični prelaz i tri i po kilometra puta od tog prelaza do puta koji prave Albanci prema Vrmoši. To je trebalo odavno da bude završeno jer je novac uzet, a zašto nije, ja ne znam“, kaže predsjednik Partije za Gusinje.
Mogu li se Gusinje i Plav konačno povezati sa Podgoricom na pedeset kilometara, zaboravljenim putem kroz Albaniju, dolinom rijeke Cijevne, umjesto sadašnjih preko dvjesta, pitanje je koje mještani ovih gradova na krajnjem sjevoroistoku Crne Gore postavljaju od davnina
Laličić dodaje da bi otvaranje graničnog prelaza u Cijevni Zatrijebačkoj i tog prilaznog puta bilo dobro za početak, i da bi time mogao da otpočne da se koristi ovaj za Gusinjane i Plavljane značajan regionalni put.
"I ako još nije asfaltiran, zemljani put bi mogao da bude u upotrebi i prije nego ga Albanija do kraja završi. I sada ima dosta bajkera i stranaca koji terenskim vozilima prolaze tim putem, ali u nedostatku graničnog prelaza u Cijevni Zatrijebačkoj, moraju da idu skoro do Skadra, odnosno do graničnog prelaza Božaj“, kaže Laličić.
Mogu li se Gusinje i Plav konačno povezati sa Podgoricom na pedeset kilometara, zaboravljenim putem kroz Albaniju, dolinom rijeke Cijevne, umjesto sadašnjih preko dvjesta, pitanje je koje mještani ovih gradova na krajnjem sjevoroistoku Crne Gore postavljaju od davnina.
Gusinje, živopisna varoš koja je tek početkom prošle godine, poslije mnogo vremena, izvojevala bitku za status opštine, nalazi se bukvalno u crnogorskom zapećku. Iz ovog planinskog gradića se sada, u nedostatku saobraćajnica, može samo nazad.
Laličić vjeruje da je jedina i najbolja varijanta da se Podgorica približi Gusinju i Plavu, put preko Albanije. Taj put, prema njegovim riječima, predstavlja još karavansku trasu iz starih vremena.
Tuda je, u zlatno doba za Gusinje, bilo najbliže od Skoplja do Dubrovnika. Predanja kažu da je karavanska trasa počinjala čak u dalekoj Kini na istoku, a završavala se u Veneciji, na zapadu.
U to vrijeme, nekoliko vjekova unazad, naselje Gusinje imalo je 600 domaćinstava i 200 trgovinskih i zanatskih radnji. Danas lagano odumire, a jedini put, obično bez povratka, odavde vodi za Sjedinjene Američke Države.
Ovo malo urbano mjesto postalo je saobraćajno slijepo crijevo Crne Gore u vrijeme Envera Hodže i staljinizma 1948. godine, kada su granice prema Albaniji za tadašnju Jugoslaviju postale neprobojni bedem. Ta vjekovna saobraćajnica je jednostavno prekinuta.
Od tada mještani Gusinja i Plava za Podgoricu putuju “kružnim tokom”, preko Berana, Ribarevina i kanjonom Morače.
Osim što je stara karavanska trasa, put dolinom Cijevne ima i drugih prednosti.
"Gusinje je ispod Prokletija, na nadmorskoj visini od 900 metara, a sredozemna klima ovim putem je tu u blizini, pa bi bio veoma lak za održavanje u zimskim uslovima”, rekao je, između ostalog, Laličić.
Brajović: Biće do kraja 2014, što se nas tiče može i sada
Ministar saobraćaja Ivan Brajović rekao je kako je u skladu sa dogovorom dviju vlada, crnogorska strana ispunila svoje obaveze oko izgradnje puta Plav-Podgorica, koji dijelom prolazi kroz Albaniju.
Na drugoj posebnoj sjednici prvog proljećnog zasijedanja Skupštine Crne Gore još 2013., Brajović je odgovarajući na poslaničko pitanje kazao kako je Direkcija za saobraćaj završila rekonstrukciju 5,5 kilometara puta Gusinje-Grnčar za 2.066.666,61 euro i izgradila nedostajući dio puta do granice sa Albanijom dužine 313 metara, vrijednih 128.733,55 eura.
“Albanska strana je obećala da će svoj dio obaveza završiti do kraja 2014, čime će put Gusinje-Podgorica biti stavljen u funkciju. Naravno, do tog perioda mi možemo i proširiti ovaj dio od rijeke Zatrijebačke, ali saobraćaj svakako, što se tiče pravaca na teritoriji Crne Gore mogao bi i ovog trenutka da funkcioniše”, rekao je, između ostalog, tada ministar Brajović , u odgovoru na poslaničko pitanje.
Kao prvi rok za otvaranje puta kroz dvije susjedne države koji bi povezao Gusinje i Podgoricu bio je označen kraj 2013. godine.
Bonus video:
